Burna sedmica je iza nas, sedmica u kojoj je dominirala negativna politička energija koju su proizvodila dobro poznata lica – Milorad Dodik i Zoran Milanović, koji su se u jednom trenutku i sastali kako bi, vjerovatno, rezimirali sve izrečeno, piše Hayat.
Milanović je nastavio, neko kaže, relativizirati, a neko negirati genocid u Srebrenici, a Dodik svojim ponašanjem i retorikom dodatno zaoštravati međunacionalne odnose. Dosta kritika izazvala je ideja koja je stigla iz Rusije da se ratni zločinac Ratko Mladić pusti na slobodu. Gosti emisije 7 Plus Hayat TV-a bili su Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida, i Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava iz Srbije.
Kada je u pitanju inicijativa Rusije da se ratni zločinac Ratko Mladić, kako su naveli, zbog humanih razloga pusti na slobodu, Tahirović je naveo da je to stara inicijativa kojom se Mladić pokušava izvuči iz Haga još od samog početka.
- To nije ništa novo, nastavlja se istom praksom, kako Srbije, tako i Rusije, a sve preko njegove porodice. Imamo puno povjerenje u Međunarodni sud i njegove čelne ljude i mislim da od toga nema ništa – poručio je Tahirović.
Volume 0%
Usko povezano sa poricanjem genocida
Biserko je također podsjetila da je Rusija imala slične inicijative i kada su Vojislav Šešelj i Slobodan Milošević bili u Hagu.
- To je usko povezano sa poricanjem genocida, jer Srbija, bez obzira na dokaze, presude i sve ostalo, nije napravila nikakav korak na prihvatanju tih presuda. U trenutnoj situaciji, kada je u pitanju ostvarenje njihovog dugogodišnjeg srpskog sna, on je još uvijek moguć, bez obzira na trenutno stanje na ratištu, iako se smatra da je pobjeda na strani Rusije. Srbija polazi od činjenice da je rat u Bosni oslobodilački rat Srba i nikakva agresija i odgovornost za genocid koji je počinjen u Srebrenici, ali ne samo tamo. To je realnost za koju Srbija smatra da može da je zaobiđe, pogotovo jer je Rusija podržava u tome. Srbija očekuje promjenom svjetskog poretka u svijetu, na čijem čelu bi bili Rusija i Kina, realizaciju svojih aspiracija u regionu, počevši od Kosova, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, pa čak i Sjeverne Makedonije. Patrijarh Porfirije je sam nedavno rekao da će se granice mijenjati. Oni polažu nade u rješenje koje će ići njima na silu. Ponašaju se kao da su regionalna sila što je neprihvatljivo za sve susjede – pojašnjava Biserko.
Tahirović je podsjetio da je Rusija digla ruku za osnivanje Međunarodnog suda za Bivšu Jugoslaviju 1993. godine.
- Rusija je jedna od zemalja koje su osnovale Krivični sud za bivšu Jugoslaviju i kao takva, mora ga poštovati. Nažalost, Rusija je dolaskom Putina na vlast promijenila odnos prema Međunarodnom krivičnom sudu, ali i prema regiji. Ona vrši kontinuirani pritisak na Međunarodni sud i pokušava srušiti dignitet Međunarodnog suda – istakao je Tahirović.
Međunarodni sud je, kako navodi Tahirović, obavio jako dobar posao, te je preostao još jedan proces, a to je slučaj ‘Stanišić – Simatović’, za koje smatra da će biti osuđeni za mnoge zločine koje su počinili.
Ruski uticaj na Balkanu
- Mi smo izvršili analizu i u osam presuda Međunarodnog krivičnog suda o sukobu u BiH, pet presuda se odnosi na međunarodno učešće Hrvatske u agresiji na BiH, a tri se odnose na agresiju Srbije. To su stvari koje su pečatirane i to treba svima da bude vrlo jasno. To su presude koje je donio jedan Međunarodni sud – tvrdi Tahirović.
Što se tiče ruskog utjecaja na Balkanu, Biserko je navela da je on posebno primijećen u Srbiji, manjem bh. entitetu, Crnoj Gori, te Sjevernoj Makedoniji.
- Prije 10 godina kada se međunarodna zajednica povukla sa Balkana zbog svojih problema, Rusija se lako infiltirirala u sve pore srbijanskog društva. Također, dobra veza je između Ruske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve, koja je posebno vidljiva u Crnoj Gori, ali i u Srbiji u vidu litija i desničarskih organizacija koje su na njenom platnom spisku. Rusija je na međunarodnu scenu ušla sofisticirano preko Sputnjika i ostalih medija u Srbiji koji stvaraju rusofilsku atmosferu, a sve to dolaskom naprednjaka na vlast – pojašnjava Biserko.
Kako kaže, Dodik je glavni akter koji često ide u Moskvu i čuje se sa Lavrovim, te ne isključuje mogućnost da su bili u nekoj vrsti dosluha i kada je počela agresija na Ukrajinu.
- U Srbiji je od početka agresije osnovano preko 1.300 ruskih firmi i sad ih ima preko 3.000. To je vrlo važan kanal za Rusiju. Postoji ponuda da će Srbija priznati Kosovo, a da će joj međunarodna zajednica priznati status regionalne sile – kazala je Biserko za 7 Plus Hayat TV-a.
