Bihać više od dvije godine sam nosi teret migrantske krize za cijelu državu. U tom problemu ne pomažu mu puno ni druge općine u Krajini u smislu prihvata migranata u centre na svom području. Dolaskom jeseni i padom temperatura, situacija se dodatno pogoršala. Na osam stepeni, bosi, promrzli i iscrpljeni migranti na Vučjaku bude se i spavaju u vodi koja curi kroz dotrajale krovove improvizovanog šatorskog naselja. Griju se na vatru koju lože unutar šatora što predstavlja dodatni rizik i prijetnju od mogućeg izbijanja požara čime bi životi ovih napaćenih ljudi u potpunosti bili ugroženi, piše Aljazeera Balkans.
Vučjak kao privremeni migrantski centar ostaje do daljnjeg. Nova lokacija na Lipi neće biti aktualizirana sve dok se novi prihvatni centar ne otvori na drugim lokacijama u BiH. Uz to, nema prihvatanja novih migranata u BIRA-u i Miral koji će uskoro biti blokirani bez mogućnosti izlaska i kretanja migranata kroz Bihać i Veliku Kladušu. Stav je to kojeg je prije nekoliko dana zauzela Operativna grupa za nadzor nad migrantskom krizom u Unsko-sanskom kantonu.
"Stav Operativne grupe je da idemo u potpunu blokadu BIRA-e i Mirala, te da Vučjak ostaje centar za sve migrante koji će ubuduće doći na područje Unsko-sanskog kantona. To znači da migranti neće imati mogućnost ulaska u BIRA-u i Miral, niti mogućnost izlaska u grad i šetanje po gradu. Jedino onima koji budu zainteresirani za odlazak i napuštanje tih objekata, mi ćemo omogućiti izlazak", pojasnio je Nermin Kljajić, ministar MUP-a USK.
Šta s migrantima?
Na pitanje šta s migrantima iz BIRA-e i Mirala kojima 15. novembra ističe potpisani ugovor vlasnika i Međunarodne organizacije za migracije (IOM), ministar Kljajić je istakao da će taj problem morati da rješava Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH. Pored države, odgovornost za ovaj problem snosi i Europska unija koja u ovom trenutku ima 100.000 slobodnih mjesta za azilante, ali se odgovornot u posljednje dvije godine prebacuje s jednih na druge, dok najveći teret migrantske krize snozi Unsko-sanski kanton, posebno Bihać.
"Poslao sam nedavno dopis svim načelnicima i gradonačelnicima gradova i općina, kao i predsjedavajućima vijeća u općinama Unsko-sanskog kantona, da od njih tražim da nam pomognu u smještaju tih ljudi. Ako je migrantska kriza kantonalni problem, kao što se želi predstaviti, ako ima migranata na cijelom kantonu kako se želi predstaviti u što sumnjam jer smatram da 90 posto migranata boravi u Bihaću, ako se četiri miliona može trošiti i rasporediti tako da ni marka ne dođe u Bihać, onda gospodo: dajte nam vi pomozite!
Meni je iluzorno očekivati da nama Bijeljina da 10.000 konvertibilnih maraka (5.000 eura), Banjaluka 10.000 konvertibilnih maraka (5.000 eura), Sarajevo općina Centar 30.000 konvertibilnih maraka (15.000 eura), da nam općina Vareš pomogne, kao i drugi gradovi u BiH, a gradovi koji su u našem kantonu neće da nam pomognu. Hajmo onda smjestiti u Cazin 300 migranata, u Bosansku Krupu, Sanski Most i Bosanski Petrovac isto toliko i Bihać neće imati problema. Ne razmišljam o političkim partijama i krećem se po ovom pitanju na nivou države i idem, lobiram da nam se pomogne. Onaj ko mi sad može pomoći, pomagao je i od prvog dana, a onaj ko ovo koristi za nekakav način i temu za izbore i predizbornu kampanju i vlastitu promociju od toga nema nikakve koristi odmah da kažem. Od takvih sam prestao da tražim pomoć", ističe Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.
Bihać nije grad za migrante
Unsko-sanski kanton više ne želi i ne može da snosi odgovornost za migrantsku krizu koja je, slažu se u tome svi, državni a ne lokalni problem. Najviše su na udaru one mjesne zajednice u Bihaću gdje se nalazi najveća koncentracija migranata, a to je privremeni migrantski centar BIRA. Radi se o nekadašnjoj fabrici rashladnih uređaja koja je prije rata zapošljavala velik broj ljudi naseljenih u njenoj neposrednoj blizini. Sada je pretvorena u, kako to ovdašnje stanovništvo voli kazati, "fabriku migranata" koji svakodnevno hodaju, traže pomoć, a neki tvrde i provaljuju u kuće ovdašnjeg stanovništva.
Iznoseći svoje probleme sa migrantima predstavnici mjesnih zajednica Veliki i Mali Lug, Hatinac, Gornje Prekounje i Bakšaiš, još jednom su od gradskih vlasti zatražili da se prihvatni centar BIRA zatvori kako je planirano 15. novembra, jer kako su istakli, problemi će se dodatno intenzivirati dolaskom zime.
"Najveći problem je to što se u samom centru BIRA i oko njega kreće velik broj migranata, najmanje 5.000 njih, zbog čega često dolazi do narušavanja javnog reda i mira, do činjenja krivičnih djela i pokušaja ubistava. Građanima ovih mjesnih zajednica je svega preko glave i žele da se migranti odavde izmjeste u druge dijelove grada, kantona i Federacije BiH. Bihać je uvijek pomagao i pomagaće migrante, ali ovo nije jedini centar prihvatni za migrantei mi smo na rubu živaca. Ako Vlada Federacije BiH ne usvoji naše zahtjeve da se raspodjeli teret migrantske krize na cijelu BiH, bit ćemo prisiljeni i na represivne mjere", kaže Fadil Dizdarević, koordinator bihaćkih mjesnih zajednica koje imaju problem sa migrantskom krizom.
Vučjak sramota EU i BiH
Najava ministra sigurnosti Dragana Mektića da će migrante sa Vučjaka izmjestiti u dva prihvatna centra u Sarajevu gdje ima slobodnog mjesta, još uvijek se nije dogodila. Iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) kažu da ni oni u ovom trenutku nemaju nikakvih informacija. Konkretnih informacija, dogovora i konkretnih dogovora nema. Glasni su jedino u Crvenom križu Grada Bihaća. Zbog sigurnosti svih, traže hitnu reakciju odgovornih i hitno zatvaranje Vučjaka.
Žalosno je da smo mi uopće ovdje. I nije u redu da smo mi ovdje, i da su ovi migranti ovdje, i da se ništa konkretno do sada nije uradilo po pitanju Vučjaka. Dakle, ovdje više nema vremena za bilo kakve odluke ili očekivanje bilo kakvih odluka koje su nemoguće. Jedna i jedina odluka može biti da ljude vratimo tamo gdje im je i mjesto, u uslovne prostorije dok se ne riješi pitanje nove lokacije i novog smještaja migranata", izričit je Selam Midžić, sekretar Crvenog križa Bihać.
Afganistanac Molini tri puta je odlazio iz Bihaća, ali nije uspio da se probije u zemlje Europske unije. Posljednji put je prije nekoliko sedmica uhvaćen u Sloveniji i vraćen u BiH.
"Naš je plan otići u europske zemlje, ali sad je loše vrijeme i ne možemo krenuti dalje. Čim prestane, nastavljamo sa novim pokušajima", kaže Molini.
Uslovi na Vučjaku nisu dostojni života ljudskog bića. Migranti ističu kako se u ovom kampu osjećaju kao životinje – šuma i planine oko njih, zima i hladnoća pred vratima.
"Ovdje živim mjesec dana. Kiša je i veoma je hladno, u šatorima je voda. Od Crvenog križa dobijemo samo jednu deku s kojom se ne možemo ugrijati zbog čega palimo vatru unutar šatora što nam stvara velike probleme. Za nas je ovdje sve izazov – prvi je hladnoća, a drugi kupanje u ovakvim vremenskim uslovima", kaže Asfan iz Pakistana.
Ministarstvo sigurnosti BiH još uvijek nije ponudilo konkretan odgovor, kao ni pomoć kantonalnim i gradskim vlastima u rješavanju problema smještaja migranata koji borave u ovom kantonu. Dosad ih je na području BiH evidentirano 43.000, dok u Unsko-sanskom kantonu trenutno boravi više od 5.000 migranata. Operativna grupa je prozvala državne vlasti ali i Europsku uniju zbog izostanka pružanja podrške u migrantskoj krizi, koja je definitivno promijenila život građana Unsko-sanskog kantona.
