Predstavnici USAID EIA projekta kazali su drugi dan Energetskog samita u Neumu kako sve zemlje izdaju dozvole za izgradnju elektroenergetske mreže, ali je razlika u njihovoj efikasnosti.
„Bosna i Hercegovina zauzima poražavajuće 166. mjesto u svijetu po lakoći pribavljanja dozvola, za razliku od Srbije koja je deseta, jer su uradili mnogo toga da olakšaju taj postupak. Naprimjer, za izgradnju elektroenergetskog objekta u BiH treba oko 20 dozvola, a investitori moraju proći više od 100 koraka u postupku trajanja od dvije godine“, kazali su predstavnici USAID EIA projekta.
Zato su oni napravili više od 100 preporuka za poboljšanje stanja, koje su grupisali na strateški, zakonski i podzakonski nivo. Ključne preporuke koje treba provesti su usvajanje strateške i prostorno planske dokumentacije, poboljšanje i harmonizacija zakonskih rješenja, osiguravanje efikasnog rješenja imovinsko-pravnih odnosa, smanjenje visine i broja naknada, uvođenje sistema e-dozvola i one-stop shop sistema, između ostalih.
Implementacijom ovih preporuka povećao bi se broj radnih mjesta, bili bi ostvareni novi prihodi i održana energetska sigurnost, a postigli bi se i državni i EU ciljevi.
„Treba nam podrška nadležnih institucija da implementiramo ove preporuke i ubrzamo postupak izdavanja dozvola“, kažu iz USAID EIA projekta.
Nakon panela, Admir Softić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, osvrnuo se na zadatke koji su pred njegovim ministarstvom.
„Ono što ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH radi je transformiranje direktiva EU gdje smo u obavezi implementirati uredbu 347/2013 koja se odnosi na europsku infrastrukturu i ishodovanje dozvola. Mi smo obavezni kao država u roku tri i po godine izdati sve potrebne dozvole za velike infrastrukturne projekte sa PECI i PMI liste energetske zajednice. Ono što je važno naglasiti je da smo mi prepoznali ovaj problem i tražili tehničku asistenciju USAID-a kroz projekat koji je krenuo još prije tri godine, gdje smo i na državnim i entitetskim nivoima identifikovali sve propuste koje imamo. Nadam se da će nakon ovog samita, koji će dati jasnu poruku šta trebamo uraditi, krenuti implementacija ovih preporuka“, istakao je Softić.
Tarik Begić, predstavnik Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH, pohvalio je rad federalne radne grupe i saradnju s predstavnicima međunarodne zajednice.
„Ovo sto smo mi do sad uradili zasluga je federalne grupe koja je zajedno s konsultantima. Posao je bio poprilično zahtjevan. Ubuduće bi trebalo kao Ministarstvo upoznati Vladu Federacije s ovim preporukama i sugerirati da prihvate i ugrade te preporuke u svoj rad. Potrebno je puno rada, napraviti vodič za investitore i ubuduće ga ažurirati tako da investitori svaku izmjenu zakonsku imaju ažuriranu da mogu ići u pravom pravcu. Treba za početak uspostaviti one stop shop na nivou Federacije na multidisciplinarnom principu, te elektronsko izdavanje dozvola“, izjavio je Begić.
Na pitanje koji je stav Vlade Federacije kad je riječ o sankcijama energetskoj zajednici, i šta Federacija radi po tom pitanju, odnosno ima li šanse za dogovor dva entiteta, Begić je kazao da ne može odgovoriti i da je zaista potreban dogovor da bi se nešto uradilo.
