Podsjetimo, taksa za ispis iznosi 800 KM, izuzev za one koji uzimaju državljanstvo neke od država bivše SFRJ, koji plaćaju taksu od 200 KM.
Kada tom podatku dodamo činjenicu da se u protekle dvije i po decenije iz knjige državljana BiH ispisalo više od 100.000 ljudi, dolazimo do zaključka da su oni za to, ukupno, platili na desetine miliona maraka.
Nemiloj sceni, gdje je grupa mladih došla da se odrekne bh. državljanstva, svjedočila je Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH.
“Ima stavka u budžetu Vijeća ministara, koja se odnosi na prihode od odricanja bh. građana od državljanstva. Ja sam lično prisustvovala i vidjela grupu momaka i djevojaka i mislila da su došli na razgovor za posao. Međutim, oni su zapravo došli da se odreknu državljanstva. To je tako tužna i jeziva slika. Oni odlaze”, rekla je Zukićeva za “Nezavisne novine”.
Na pitanje da li je taksa za odricanje od bh. državljanstva preskupa, ona odgovara potvrdno.
“Kako nije skupo? Mi smo dozvolili da oni rade ono šta hoće. Ko su oni? To su političari koji samo traže novac. Nema više riječi koliko je to protiv naroda i istih onih birača koji su glasali za njih. Mi moramo reagovati, do nas je. Kako? Da li su ljudi umorni? Da li je ljudima hitno da dobiju papir da bi ostali u zemljama koje to traže od njih? Ali je licemjerno što se toliki novac uzima za odricanje od državljanstva”, kaže Zukićeva za “Nezavisne novine”.
Politički analitičar Nebojša Tojagić podsjeća da taksa za odricanje od državljanstva nije samo karakteristika BiH.
“Naprotiv, taksa za ispis iz državljanstva za one koji uzimaju državljanstvo neke od država nastalih raspadom Jugoslavije je nešto što nas izdvaja i čime je zakonodavac želio izaći u susret građanima. Taksa u Srbiji je oko 345 evra, dok je za odricanje od državljanstva Hrvatske trebalo izdvojiti nekih 300-350 evra u Hrvatskoj i nešto više ako se zahtjev predaje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Slično je i u Crnog Gori, gdje se otpust iz državljanstva naplaćuje 300 evra”, kaže Tojagić.
Kako dodaje, nije BiH izuzetak od ovoga, ali je izuzetak kada su brojevi u pitanju.
Šokantno je da se u ovom vijeku više od 100.000 ljudi odreklo bh. državljanstva, dok u Hrvatskoj taj broj ne prelazi 100 ljudi godišnje. Ovo najviše govori o očaju podnosilaca zahtjeva, ali i o totalnom odsustvu ubijeđenosti o bilo kakvoj perspektivi ove zemlje”, rekao je Tojagić za “Nezavisne novine”.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH su nam potvrdili da administrativna taksa za odricanje od državljanstva iznosi 800 KM, a za odricanje radi sticanja, odnosno posjedovanja državljanstva neke od država nekadašnje SFRJ iznosi 200 KM.
Praksa pokazuje da se najčešće radi o odricanju radi sticanja državljanstva Njemačke i Austrije. U postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne da kažu druge razloge, osim činjenice da već posjeduju ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. Međutim…
“U neformalnim razgovorima najčešće navode kao razlog rješavanje radno-pravnog statusa, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu. Veći broj lica koja se odriču bh. državljanstva je u potpunosti integrisan u sredinama u kojima žive u inostranstvu i najveći broj ih je druga generacija u inostranstvu, tj. nisu rođeni u BiH”, rekli su za “Nezavisne novine” iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Treba podsjetiti da BiH ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom, te građani koji stiču državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH.
