
Ističe da je pogoršan omjer radnika u odnosu na ukupni broj radne snage na nekih 82,5 posto.
- To je rezultat iseljavanja. Za pet godina BiH je ostala bez 113 hiljada radnika. Zvanični podaci Eurostata pokazuju da je u tih pet godina 155 hiljada građana BiH dobilo dozvole za boravak u zemljama EU, samo u prošloj godini oko 55 hiljada - potcrtava naš sagovornik.
Ističe da je od 55 hiljada 16 hiljada otišlo upravo u Njemačku.
- Njemačka je zemlja u koju najviše idu naši građani, a bojim se da će se to provedbom novog zakona o useljavanju još i povećati. Lakši ulazak u Njemačku, nestabilna politička situacija u BiH i eto odgovora. Ovdje niko ne shvata kakav nas problem čeka. Nije ni dovoljno što u nekim sektorima već nedostaje radne snage - dodaje Hadžić.
Prazna sela
Situaciju na terenu zna predsjednica Unije za održivi povratak Mirhunisa Zukić.

- Sjeveroistočna Bosna, Posavina, Sanski Most, Bihać, Drvar i zapadna Hercegovina... prazne kuće, prazna sela. Lokalne vlasti su nemoćne, odlazi ko god može, snalazi se, mladi, stari, radno sposobni, cijele porodice - kaže nam Zukić.
Traži se SSS, ali i inžinjeri
Najveća potražnja u Njemačkoj je u sektoru uslužnih djelatnosti, iza kojih slijede građevinarstvo i zdravstvo.
Najviše se traže radnici sa srednjom stručnom spremom, ali i dalje vlada velika potražnja za inžinjerima u sektoru hemije, strojarstva i građevinarstva.
Istovremeno raste i potražnja za radnicima bez kvalifikacije.