Ovu inicijativu je još ranije podnijelo Udruženje "Misli dobro" iz Banjaluke i njome zatražilo da veleprodajna marža na lijekove umjesto osam bude šest posto te da se umjesto Slovenije izabere druga referenta država na osnovu koje se računa veleprodajna cijena lijeka. Također, inicijativom je zatraženo i da koeficijent s kojim se množi cijena lijeka umjesto jedan bude 0,9.
Kako je za "Nezavisne novine" rekao Lazar Prodanović, član Stručnog savjeta Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, on će na sljedećoj sjednici Stručnog savjeta Agencije ponoviti ultimativno da se što prije razmatra inicijativa o mogućim korekcijama ovog pravilnika koje bi išle u korist građana BiH.
Prodanović je istakao da sada u postcovid periodu i periodu ekonomske krize ima apsolutno razloga da se ponovo razmišlja o izmjenama ovog pravilnika.
"Mislim da dozvoljena marža koja je do sada bila osam posto ima smisla za lijekove do 10 KM, ali ako je neki lijek do 50 KM, mislim da maksimalna veleprodajna marža ne smije biti viša od šest posto, do 100 KM možda četiri posto a za lijekove čije je cijena viša od 150 KM da marža bude dva posto", rekao je Prodanović, dodajući da veleprodajna cijena automatski utiče i na maloprodajnu cijenu lijekova.
"Maloprodajne cijene lijekova u BiH se formiraju na osnovu odluka Vlade RS i kantonalnih vlada. Vlada RS je donijela odluku da najveća marža sa 20 posto bude smanjena na 18 posto", kazao je Prodanović, dodajući da bi bilo dobro da se marže regulišu na sličan način kao u susjednim zemljama kao što su Hrvatska i Crna Gora.
"U Srbiji je još bolji pristup tome, mada mislim da je i u Hrvatskoj diferencirana stopa PDV-a od 10 posto. Zbog toga ova inicijativa da se marža u diferenciranoj stopi PDV-a smanji na minimum ima apsolutno smisla, te nema razloga da ova stopa bude iznad sedam procenata. Svako smanjenje PDV značajno bi uticalo na cijenu lijekova", naveo je Prodanović, dodajući da bi se tako zaštitile socijalno najugroženije osobe, koje su nerijetko i one kojima su lijekovi najpotrebniji.
Kako je naveo Uroš Vukić, projekt menadžer Udruženja "Misli dobro", ovom inicijativom ne traže ništa što već nema u regionu.
"BiH je do 2017. godine bila jedina zemlja koja uopšte nije imala Pravilnik o cijenama lijekova i veletrgovci i maloprodajni lanci apoteka su na tržištu radili šta su htjeli. Poslije pet godina mislimo da je vrijeme da se Pravilnik mijenja", rekao je Vukić, dodajući da je neophodno da se ovaj put Pravilnik mijenja u korist građana, a ne farmaceutske industrije.
"Sva regulativa koja se donosi u BiH u isključivom je interesu farmacije, a posljedica toga je da građani u BiH plaćaju najviše cijene lijekova u odnosu na Srbiju, Hrvatsku i Crnu Goru. Nadamo se da će se ovaj put institucije voditi interesima građana, a ne ličnim interesima i interesima raznih grupa", zaključio je Vukić.
