Očita je tendencija rasta broja naselja sa sve manjim brojem stanovnika
FOTO: ILUSTRACIJA
Iz godine u godinu sve je manje djece, stanovništvo je sve starije i sve je više onih koji odlaze iz Bosne i Hercegovine.
O tome kako nam se zemlja prazni najbolje ilustruje fotografija Miloša Popovića, istraživača Instituta za bezbjednost i globalna pitanja (ISGA) Univerziteta u Lajdenu, koja pokazuje mjesta u BiH sa populacijom ispod 100 stanovnika.
Najteža situacija je na području Bosanskog Petrovca, Bosanskog Šamca, Ključa, Sanskog Mosta, Glamoča, Kupresa, Ljubinja, Berkovića, Foče, Kalinovika…
Naseljenost u BiH
FOTO: MILOŠ POPOVIĆ
Fotografija jasno pokazuje višegodišnje negativne demografske prilike u našoj zemlji, kaže za Buku Adnan Ferhatbegović inžinjer elektrotehnike koji se posvetio istraživanju demografskih prilika u našoj zemlji i region.
Očita je, kaže, tendencija rasta broja naselja sa sve manjim brojem stanovnika, pri čemu se ističu regioni koji inače imaju problema sa natalitetom- istočna Hercegovina i Krajina.
- Očigledna je veza između regija sa smanjenim natalitetom i povećanim mortalitetom sa jedne strane, te brojem naselja sa sve manjim brojem stanovnika sa druge strane. Također, uzimajući u obzir trendove, za očekivati je da će u budućnosti broj naselja sa malim brojem stanovnika sve više rasti. Veliko je pitanje da li će se određene regije uopšte moći oporaviti od ovako intenzivne depopulacije - ističe Ferhatbegović dodajući da ne treba zaboraviti ni višegodišnji masovni odlazak sa ovih prostora najsposobnijeg dijela stanovništva što je već ostavilo, a u budućnosti će tek ostaviti teške posljedice:
- Dok kod nas preovladavaju nacionalističke teme, a političari skupljaju poene na jeftin način, čini se da niko ne razumije da postojeću radnu snagu neće imati ko zamijeniti.
Situacija odavno alarmantna u Posavini
Prirodni priraštaj u BiH 1996. bio 21.442 a 2021. iznosio -22.633.
Manje rođenih i znatno više umrlih nego prošle godine, vijest je koju čitamo na kraju svake godine.
A koliko je situacija dramatična možda najbolje pokazuje podatak da je 1996. godine prirodni priraštaj iznosio 21.442 (46.594 rođenih i 25.152 umrlih) , dok je prošle godine prirodni priraštaj bio u minusu 22.633 (25.870 živorođene djece i 48.503 umrlih)!
Naime, prema podacima agencije za statistiku u Bosni i Hercegovini tokom 2021. godine registrovano je 25. 870 živorođene djece što je samo u odnosu na 2020. godinu pad broja živorođenih za 0,48 posto, a umrlo je 48 503 lica, što u odnosu na 2020. godine pokazuje rast broja umrlih za čak 13,32 posto.
Ovim poražavajućim brojkama za prošlu godinu treba dodati i 170.000 osoba koje su samo tokom 2021. godine otišle iz BiH, prema procjenama Unije za održivi povratak BiH. Godinu dana ranije, u toku pandemije i zatvaranja granica, u Uniji su prikupili podatke da je čak 85.000 osoba uspjelo preseliti u inostranstvo.
- Situacija je odavno alarmantna u Posavini, u selima, ali i u samim gradovima, Derventa, Bosanski Brod, Modriča, Orašje, Odžak. U jednom selu u Modriči, kaže, osjetila se jako tužno jer je svaka druga kuća bila zaključana. Prazni se i Hercegovina, ljudi odlaze, prodaju imovinu. Isto je i kod Travnika, Zenice, u istočnoj Bosni - kaže za BUKU Mirhunisa Zukić, predjednica Unije.
Neslućeni razmjeri
A odlazak poprima neslućene razmjere.
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine procjenjuje da bi samo u ovoj godini državu moglo napustiti 350 hiljada ljudi.
Kako je rekao Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza najviše odlaze kvalifikovani majstori zaposleni u oblasti građevinarstva, prerade i obrade metala, ali i saobraćaja. Također, povećanim intezitetom odlazi zdravstveni kadar.
- Imajući u vidu izazove sa kojima se susreće Bosna i Hercegovina, koji se prvenstveno ogledaju u ekonomskim turbulencijama gdje ne postoji jasna vizija niti strategija na državnom, ali ni na entiteskim nivoima kako obuzdati svakodnevna enormna poskupljenja, zatim, svakodnevna politička prepucavanja i napetosti kojim se ugrožava sigurnost radnika i njihovih porodice, te činjenice da Evropska unija nakon smirivanja pandemije od COVID-19 ponovo otvara tržište rada, pretpostavljamo da bi u ovoj godini broj građana koji će napustiti Bosnu i Hercegovinu mogao biti znatno veći, čak i udvostručen od broja građana koji su napustili našu zemlju prošle godine, što bi bilo oko 340.000 i ravno katastofi - istakao je Šatorović za Buku.
Navedimo na kraju i demografsku procjenu Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA), koja kaže da Bosni i Hercegovini prijeti demografski slom ako se sadašnji trendovi iseljavanja i ubrzano starenje populacije nastave, a po realističnim procjenama 2070. moglo bi u BiH živjeti samo 1,5 miliona ljudi.
