„Nakon što je NATO u svoje okrilje primio Crnu Goru, Alijansa se fokusirala na BiH, gdje je 1995. godine imala svoju prvu vojnu intervenciju. U tom ratu izgbuljeno je 100.000 života, ali etničke tenzije i dalje su prisutne u BiH i mogle bi eskalirati. Tenzije su nastavljene i prošle sedmice, upravo u trenucima kada je BiH dobila zeleno svjetlo za aktiviranje MAP-a. Iako Bošnjaci i Hrvati podržavaju put BiH ka NATO-u, većina Srba se protivi takvom članstvu. Predvođeni su članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom koji je inače Putinov saveznik“, navodi se u analizi.
Iako je nekadašnji član Predsjedništva BiH iz RS-a Nebojša Radmanović 2009. godine podržavao članstvo BiH u NATO, Dodik skoro deset godina poslije navodi da se geopolitička situacija u svijetu promijenila i protivi se članstvu.
„No, NATO definitivno gleda kako da na svoju listu članica doda još neke zemlje Balkana, budući da se u ovoj regiji sa Rusijom bore za uticaj i dominaciju. Slovenija, Hrvatska i Crna Gora već su članice NATO-a, a Makedonija je dobila poziv za članstvo u julu ove godine“, istaknuto je u analizi Bloomberga.
Dodaje se da BiH trenutno ima slabe državne institucije što koči donošenje odluka, ekonomski razvoj zemlje, a zbog toga izostaje i politička harmonija.
„Političari se u BiH uglavnom bave raspodjelom budžeta i zastavama koje će stajati pored njih kada se sastanu. U međuvremenu ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO i Evropsku uniju da ‘ubrzavaju svoja nastojanja kako bi pokušali osvojiti regiju Balkana’. Također, rekao je da oni pojedinim državama ‘daju lažni izbor da se moraju odlučiti između Zapada ili Rusije'“, navodi se, između ostalog, u ovoj analizi.
