U odnosu na 2017. godinu Bosna i Hercegovina je na ovoj listi napredovala za 12 mjesta.
Pofesor na ekonomskom fakultetu u Banjaluci Goran Radivojac mišljenja je da napredak koji je ostvaren nije rezultat unutrašnjih faktora.
„Porast BiH na listi globalne konkurentnosti možemo zahvaliti samo blizini tržišta Evropske unije i standardima koji nam oni nameću. Ako se želi nešto promijeniti kako bi Bosni i Hercegovini ozbiljno napredovala potrebno je promijeniti čitav koncept – od načina poslovanja do načina života“, kaže Radivojac za Radio Slobodna Evropa.
Indeks globalne konkurentnosti pokazuje sposobnost održivog rasta i razmatra 12 stubova konkurentnosti, uključujući institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravstvo, obrazovanje, tržište roba i rada pa do tehnološke spremnosti i inovacija.
U većina oblasti BiH je zabilježila blagi napredak, no konačne ocjene se nisu mnogo promijenile jer su druge zemlje napredovale brže, pa je i dalje najlošije rangirana zemlja u regionu i Evropi.
Sve ovo prema mišljenju ekonomskog analitičara Alekse Milojevića pokazuju jednu nefukcionalnostdržave i privrede i nemoć da se Bosna i Hercegovina uključi u međunarodne tokove.
“I ono što najviše zabrinjava je da predstoji još crnja budućnost. Ovi posljednji izbori su pokazali da kod nas, nažalost, jačaju ove retrogradne snage,nacionalizmi iseparatizmi koje i ne zanimaju kretanja prema civilizacijskim, svjetskim, tržišnim, ekonomskim integracijama… Mi smo se zabavili ovim našim međunacionalnim odnosima, u suštini plemenskim, gdje su partije prevladale interes naroda”, navodi Milojević.
Od 12 ocijenjenih stubova Bosna i Hercegovine najlošije ocijene ima iz inovacija, tržišta rada, te institucija.
Zbog toga i ne čudi da su prema ovom izvještaju faktori koji najviše ometaju poslovanje u Bosni i Hercegovini, neefikasnost državne administracije, korupcija, politička nestabilnost, složenost poreznih i radnih propisa, neadekvatna educiranost radne snage i nedovoljni kapaciteti za inovacije.
Prema mišljenju profesora na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Murisa Čičića, ocjene u ovom izvještaju nisu egzaktne i treba ih uzeti sa rezervom, ali one, kaže, odražavaju trenutno stanje u BiH.
„Mi jesmo loši. Mi smo relativno siromašna zemlja zato što loše radimo, što imamo loš menadžment, što glasamo za nacionalitičke stranke, što imamo komplikovan sistem, što imamo velik javi sektor. Jesmo tu gdje jesmo. Mi smo mali, nema nas 3,5 miliona, a nemamo jedinstveno i harmonizirano tržište. Dijelimo ga ne na dva nego na 15 djelova, a to je ekonomsko samoubistvo. Ne treba nama harmonizirano tržište što neko hoće unitarnu državu nego nam treba da povećamo tržište i da imamo bolje iskorištenje resursa. Da smo bogatiji“, objašnjava Čičić.
Najbolje rangirana zemlja regije je Slovenija, koja se nalazi na 35. mjestu, i istu poziciju je zadržala u odnosu na 2017. godinu. Srbija je na ovoj listi na 65. mjesto i napredovala je za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu i nalazi se ispred Hrvatske koja je pala za dvije pozicije, sa 66. na 68. mjesto.Od zemalja regije, Crna Gora se nalazi na 71., a Makedonija na 84. mjestu.
Sjedinjene Američke Države po ovom indeksu su najbolje ocijenjene, iza njih su Singapur, Njemačka i Švajcarska, a na dnu ljestvice nalaze se Čad, Jemen, Haiti i Angola.
