Zbog toga očekuju da Savjet ministara, nakon dvije godine odugovlačenja, konačno definiše kvote radnih dozvola za inostrane radnike, kao što su to učinile i zemlje regiona, u koje, nažalost, upravo idu hiljade radnika iz BiH, kako bi, tvrde, na taj način spasili građevinarstvo, trgovinu, prevoz i druge oblasti.
Prema važećem Zakonu o strancima BiH, Savjet ministara trebalo bi da utvrdi godišnju kvotu radnih dozvola za zapošljavanje stranaca određenih zanimanja, odnosno za strance koji obavljaju određene djelatnosti, a kojima je radna dozvola za rad u BiH potrebna i ulazi u kvotu, uključujući i broj radnih dozvola koje se u BiH mogu izdati u jednoj godini za sezonske radnike.
Međutim, iako je Agencija za rad i zapošljavanje BiH uredno poslala prijedlog tih kvota, Savjet ministara nije donio tu odluku, pa samim tim nisu uvaženi ni zahtjevi poslodavaca za ‘uvozom’ stranih radnika, a koji, sudeći prema onome što kažu za “Nezavisne novine”, nisu mali.
“Mi smo čak tražili da to bude nekih osam-devet hiljada za FBiH u ovoj godini. Prošla godina je bila negdje oko 1.600, a oni su rekli da je to nedopustivo veliko, zato što je to ogroman skok. Mi smo pokušali da pojasnimo da je nedostatak radne snage ove godine značajno drugačiji u odnosu na prethodne godine i da je jednostavno potreba za uvozom radne snage sve veća”, ističe Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Smailbegović se nada da će se što prije liberalizovati i pojednostaviti procedure za izdavanje radnih dozvola strancima, inače, kako upozorava, prijeti krah građevinarstvu, prevozu, industriji i drugim privrednim granama.
“Nadamo se da će Savjet ministara povećati ove kvote. Ja sam sasvim siguran, kada bi se liberalizovao uvoz radne snage, da to zaista bude tako, da bi mi već vrlo brzo mogli uvesti od 20.000 do 30.000 radnika na nivou BiH”, naglašava Smailbegović.
Uprkos pasivnosti Savjeta ministara, Republika Srpska je na ovom polju preduzela niz aktivnosti. Zavod za zapošljavanje RS povećao je kvotu radnih dozvola za 2022. godinu na 1.400. Pored toga, Narodna skupština RS u junu je po hitnom postupku usvojila izmjene Zakona o zapošljavanju stranih državljana i osoba bez državljanstva, prema kojima će stranci u RS imati pojednostavljenu proceduru na pitanju zapošljavanja, a nadležne institucije moraće u roku od 15 dana odlučiti jesu li ispunjeni svi uslovi za dobijanje radne dozvole.
“U ovom momentu nema nijedne grane privrede u kojoj ne nedostaje adekvatne radne snage. To je problem cijelog regiona. Ovaj broj od 1.400 zahtjeva za radnu dozvolu za strance u Srpskoj nije dovoljan i trebaće nam daleko više od toga. Upravo zbog nedostatka radne snage, naša preduzeća ne mogu da preuzmu brojne poslove i prošire proizvodnju”, poručuje za “Nezavisne novine” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS.
Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da su brojni poslodavci u Republici Srpskoj već aplicirali za strane radnike.
“Realno je očekivati da će se u narednih pola godine do godinu oni u velikom broju pojaviti na našem tržištu, jer to je jedini način da spasimo postojeća radna mjesta”, ističe Trivić za “Nezavisne novine”.
Prema posljednjim podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH u prvom polugodištu 2022. godine, u BiH je trenutno izdata 1.161 važeća radna dozvola za strane radnike, a najviše dozvola odnosi se na sektor građevinarstva te trgovine na veliko i malo i popravak motornih vozila.
“Prema zemljama porijekla radnika, najviše radnika je iz Srbije (233), a potom slijede Turska (229), Kina (83), Kuvajt (57) i Bangladeš (48). Ne postoji generalno ograničenje koliko stranih radnika može biti u BiH. Jedino ograničenje je za izdavanje radnih dozvola koje ulaze u kvotu i njihov broj za Bosnu i Hercegovinu određuje Vijeće Ministara BiH”, poručio je za “Nezavisne novine” Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Iz Službe za poslove sa strancima BiH kazali su za “Nezavisne” da u BiH trenutno odobren/produžen privremeni boravak ima 9.508 stranih državljana, od čega 2.204 po osnovu izdate radne dozvole.
