Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko danas će Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija predstaviti Izvještaj o provedbi Mirovnog sporazuma za BiH. Inzko je u izvještaju žestoko kritikovao vlasti u oba bosanskohercegovačka entiteta, isto kao i domaće lidere, počevši od Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića.
Inzko je u Izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a naveo kako još uvijek postoje etničke političke podjele u BiH i kako je trend "izazivanja državnih institucija", koji je dugo bio karakterističan za entitet RS, "preliven" i u entitet FBiH.
"Ovakvi trendovi, koji jačaju godinama, negativno utječu na funkcionalnost države i federalnih organa vlasti te sprečavaju integraciju zemlje u euroatlantske strukture", napisao je Inzko.
On je ukazao i na problem implementacije odluke Ustavnog suda BiH koja se odnosi na izborno zakonodavstvo podsjećajući da će u oktobru ove godine u našoj zemlji biti odžani predsjednički i parlamentarni izbori te da su političke stranke već započele s predizbornom kampanjom.
"Na državnom i federalnom nivou suprotstavljeni su stavovi SDA i HDZ-a BiH, a suprotstavljeni stavovi o izmjenama Izbornog zakona BiH dodatno opterećuju odnose ovih stranaka. U međuvremenu, njihov koalicioni partner SBB prijetio je da će napustiti vladajuću koaliciju na oba nivoa i sve više glasa kao što glasaju opozicione političke stranke", navodi visoki predstavnik.
Inzko je Vijeće sigurnosti BiH informisao i da Vlada Federacije BiH nije uspjela imenovani direktora Porezne uprave FBiH, da Parlament FBiH nije održavao sjednice više od dva mjeseca, te da je propao pokušaj vlasti i opozicije u RS-u da postignu sporazum o saradnji.
"Vlasti na svim nivoima i dalje odbijaju sprovodit obavezujuće presude pravosudnih organa", piše u Izvještaju nakon čega se podsjeća na odluku Ustavnog suda BiH koja se odnosi na izbor delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Visoki predstavnik navodi i da entitet RS također odbacuje odluke Ustavnog suda BiH koje se odnose na popis vojne imovine i proslavu 9. januara kao Dana RS-a.
"Vlasti nisu uspjele sprovesti ni odluku Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci kao i u srodnim slučajevima što je omogućilo diskriminaciju prava pojedinih osoba", ističe Inzko.
Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH naveo je i da uprkos kontinuiranim izazovima vladavine prava i Općeg okvira sporazum za mir u Bosni i Hercegovini tokom izvještajnog perioda, i dalje se suzdržavao od korištenja izvršnih ovlasti u skladu s politikom Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.
U Izvještaju piše i da je OHR u skladu s mandatom nastavio pratiti, analizirati i izvještavati razvoj i zakonodavne aktivnosti vezane za fiskalnu održivost u BiH. U tom dijelu navodi da je Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) nije uspio dogovoriti metodologiju za raspodjela prihoda od plaćanja cestarine namijenjenih za izgradnju autoceste i ceste zbog čega se 64,7 miliona KM drži u u akumuliranim sredstvima isto kao i budući prihodi od cestarina prema novom Zakonu o akcizama BiH.
Inzko je članice Vijeća sigurnosti BiH informisao i da je članica Kolegija Zastupničkog doma PSBiH Borjana Krišto (HDZ BiH) podnijela Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu odredbi Ustava FBiH te da je riječ o istim odredbama koje je Ustavni sud BiH ranije proglasio neustavnim u Izbornom zakonu BiH po apelaciji Bože Ljubića.
U dijelu koji se odnosi na izazove suvrenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, visoki predstavnik naveo je da su u prošloj godini političari davali izjave usmjerene protiv suverenitet i teritorijalni integritet BiH.
"Predsjednik RS-a Milorad Dodik ponovno je bio najčešći eksponent takvih
izjava koja su uključivala pozive i predviđanja neovisnosti Republike Srpske
neovisnost, poricanje suvereniteta BiH i nazivanja RS-a državom. Dodik i član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović pričali su o mogućoj teritorijalnoj reorganizaciji FBiH. Delegat u Domu naroda PSBiH Mario Karamatić zaprijetio je raspadom države ako ne budu usvojene izmjene Izbornog zakona BiH", piše u Izvještaju.
Inzko je podsjetio i da je lider SBB-a Fahrudin Radončić također prijetio ratom u slučaju stvaranja trećeg entiteta te da je predsjednik SDA Bakir Izetbegović davao izjave o proizvodnji oružja u FBiH.
"Izetbegović je naveo kako takvo oružje nije samo za izvoz, već i za 'odgovor' u slučaju potencijalnog ratnog scenarija. Ove izjave slijedili su slični komentari premijera Federacije BiH Fadila Novalića", navodi se u Izvještaju.
Visoki predstavnik napisao je kako prošle godine nijedan stanovnik BiH nije otišao na ratište u Siriju ili Irak te da su vlasti saopćile kako se oko 50 građana vratilo u BiH sa ratišta u Siriji i Iraku.
Što se tiče rada Vijeća ministara BiH, on je naveo kako se državni organ izvršne vlasti redovno sastajao, ali da je nedostatak parlamentarne većine uveliko utjecao na rad Vijeća ministara BiH.
"Glavni prioriteti Vijeća ministara bili su vezani za Evropsku uniju uključujući i dovršavanje odgovora na Upitnik Evropsku komisije", piše između ostalog u Izvještaju.
