Bosna i Hercegovina našla se na “sivoj listi” Evropske unije jer svoje zakonodavstvo još nije uskladila po pitanju borbe protiv poreznih prevara.
Naša zemlja je među 44 države koje su se obavezale da će se uskladiti s EU po pitanju borbe protiv poreznih prevara, ali to još nije urađeno. Na listi su i Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Hong Kong, Švicarska, Turska…
Transfer novca
Evropska unija objavila je i popis 17 zemalja koje smatra poreznim oazama, odnosno “crnu listu” nekooperativnih jurisdikcija u smislu poreznih prevara. To su Američka Samoa, Bahrein, Barbados, Grenada, Guam, Južna Koreja, Makau, Maršalovi Otoci, Mongolija, Namibija, Palau, Panama, Sveta Lucija, Samoa, Trinidad i Tobago, Tunis i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Ekonomista Admir Čavalić kaže da BiH, prema drugim kriterijima (porez na kapital, nekretnine), vjerovatno suštinski i spada u red poreznih oaza.
- Međutim, kada je riječ o našoj kooperativnosti, onda smo na “sivoj listi”. To nužno ne mora značiti nešto loše za manju zemlju poput naše, razumijevajući da je riječ o modelu koji ima za cilj da ograniči neželjeni transfer kapitala iz razvijenijih zemlja, prije svega EU. Ono što BiH sputava u ostvarivanju benefita porezne oaze jeste visoka stopa političkog i pravnog rizika ili, bolje reći, neizvjesnosti - smatra Čavalić.
Negativan efekt
Dodaje da druge zemlje, odnosno porezne oaze, „ubiru kajmak“, ako se to može tako nazvati.
- S druge strane, “siva lista”, odnosno naši finansijski odnosi s EU, konkretnije njihova ocjena, imaju negativan efekt na ukupni finansijski sistem, možda najvidljivije pri troškovima finansijskih transakcija prema vani, administrativnim problemima… To je bitno za BiH, prije svega, zbog odnosa s dijasporom, ali i izvozne perspektive naše ekonomije - naglašava Čavalić.
Odsustvo volje
Ekonomista Igor Gavran ističe da je veoma zabrinjavajuće što se BiH ponovo nalazi na međunarodnim „sivim listama“, bilo da je riječ o pranju novca ili poreznim prevarama, jer to dodatno umanjuje ionako veoma lošu reputaciju u svijetu i odvraća ulagače.
- To govori i o potpunoj inertnosti domaćih vlasti i odsustvu volje ili sposobnosti da usklade naš sistem sa zahtjevnim standardima EU, što nas može odvesti i na „crnu listu“ - zaključio je Gavran
