U Srebreniku su danas održani edukacijski treninzi za proizvođače ovog povrća i razmijenjene prakse uzgoja te informacije o agrotehničkim zahtjevima proizvodnje.
Organizatori skupa, Uprava Bosne i Hercegovine za zaštitu zdravlja bilja i USAID/Sweden FARMA II poručili su da je edukacija u ovoj oblasti važan segment ka rastu u proizvodnji i podizanju standarda kvalitete.
- U posljednjih sedam godina, uz određene oscilacije, raste proizvodnja kornišona, zbog čega raste broj domaćih poljoprivrednih proizvođača zainteresiranih za ovakva okupljanja. Trendovi posljednjih godina ukazuju i na postepenu stabilizaciju tržišta. S obzirom da uzgoj kornišona, nije dio tradicionalne proizvodnje u BiH i nije toliko rasprostranjen kao primjerice proizvodnja paprike ili paradajza, nužna je kontinuirana edukacija domaćih poljoprivrednih proizvođača. Korisno je upoznati proizvođače s agrotehničkim zahtjevima koje ova kultura traži, kao i s perspektivama koje ona pruža, posebno za male proizvođače jer se proizvodnja kornišona posebno isplati na malim parcelama - poručuju iz USAID/Sweden FARMA II projekta.
Današnji skup o temi "Uzgoj i perspektive kornišona za bosanskohercegovačku poljoprivredu" je važan korak naprijed i nastavak okupljanja poljoprivrednih proizvođača s ciljem postizanja boljih rezultata u efikasnosti proizvodnje i dostizanju svih potrebnih EU standarda za izvoz.
- Danas smo razgovarali i o podacima vezanim za izvoz kornišona. Uradili smo osvrt na proizvodnju, analizu konkurencije i analizu tržišnih pokazatelja. Svjetska proizvodnja krastavaca i kornišona bilježi stalan porast, a Bosna i Hercegovina zauzima 20. mjesto u Evropi po proizvodnji ovih dviju kultura. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, svježi kornišoni su ključna povrtlarska kultura za izvoz i učestvuju s 32 posto u ukupnom izvozu povrća iz zemlje - dodaju iz USAID/Sweden FARMA II projekta.
Bosna i Hercegovina izvozi oko 3.500 tona kornišona godišnje te po trenutnim brojevima, može biti jedan od regionalnih lidera u izvozu ovog proizvoda. U tom smislu, veća informiranost, povezivanje proizvođača i efikasnija proizvodnja mogu osigurati nastavak rasta proizvodnje i povećanje prihoda za male poljoprivredne proizvođače.
