“Smatram da je glavna prepreka povezana sa postojećim ustavnim okvirom. On je osmišljen nakon rata, kada je poginulo mnogo ljudi. Osmišljen je sa konstitutivnim narodima ali rat je davno završio i zato je važno da BiH pređe na dugačiji moderniji sistem“, kazao je Christopher Poirel.
Šef Direktorata za ljudska prava Vijeća Evrope kazao je kako se nada da će reforme biti okončane do kraja ove godine, prije općih izbora 2022. godine uz opasku da Vijeće Evrope, odosno Venecijanska komisija, može pomoći.
“BiH mora gledati u budućnost, a budućnost je sistem u kojem više ne postoji diskriminacija“, poručio je Poirel.
No, kako do te budućnosti ako ne postoji minimum dogovora među političkim liderima oko izmjena Izbornog zakona, što je važnije izmjena Ustava a koje su neopohode da bi se implementirale presude iz Strazbura u predmetima Sejdić i Finci, Ilijaz Pilav, Azra Zornić, Pudarić.
Dok je Milorad Dodik rezolutno protiv, Dragan Čović insistira da je realna tek presuda Ustavnog suda po apelaciji Bože Ljubića, Bakir Izetbegović odgovara, moraju se implementirati i domaće i međunardne presude, dok je formiranje Federalne vlade uslov da bi se uopšte počelo razgovarati.
Koliko su daleko od poruka koje šalju iz Vijeća Evrope, jučer su pokazali u HNS. Ovo nevladino tijelo počelo je raditi na prijedloga izmjena Izbornog zakona, čije je osnovno načelo da konstitutivni narodi trebaju biti izborne jedinice predstavljeni na principu neteritorijalne autonomije, ili kako je pojasnio Božo Ljubić:
“Svi oni koji su se na posljednjem popisu stanovništva izjasnili kao predstavnici jednog konstitutivnog naroda birali bi samo onog kandidata koji je kandidat za člana Predsjedništva tog naroda, s tim da taj kandidat ne mora biti pripadnik tog naroda kojega predstavlja nego je bitno da ga oni izaberu. Na taj način poštuje princip legitimnog predstavljanja“.
O ovom prijedlogu i ranije se pregovaralo sa SDA. Riječ je o tzv. virtualnim izbornim jedinicima kada se samo na jedan dan stvaraju izborne jedinice u FBiH, što su opozicione partije, podsjetimo, označile uvodom u stvaranje trećeg entiteta. Pa ipak za razliku od ranijeg institiranja na provedbi isključivo odluka Ustavnog suda, Ljubić je jučer ustvrdio:
“Morat ćemo provesti presude Ustavnog suda BiH, ali i presudu suda iz Strazbura. Bez provedbe ovih presuda nema kandidatskog statusa za članstvo u EU“.
Vijeće Evrope obaviješteno je da će uskoro početi s radom interresorna radna grupa pri Parlamentu BiH koja bi trebala raditi na neopohodnim ustavniim reformama. Posljednja koja je bila formirana prije četiri godine održala je trinaest sastanaka. Konkretni rezultati su izostali.
