Bosna i Hercegovina u 2019. godini ostvarila ukupan obim robne razmjene u iznosu od 31.746.327.000 konvertibilnih maraka (KM), od čega izvoz čini 11.869.563.000 milijardi, a uvoz 19.876.764.000, javlja Anadolu Agency (AA).
U prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine je danas su prezentirani osnovni pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine sa svijetom u 2019. godini, u odnosnu na 2018. godinu, sa posebnim osvrtom na razmjenu BiH sa najznačajnijim trgovinskim partnerima.
Smanjenje izvoza od oko tri posto na godišnjem nivou, te povećanje uvoza od 1,5 posto rezultiralo je smanjenjem pokrivenosti uvoza izvozom za 4,5 posto, a samim time povećanje deficita od devet posto, čija vrijednost je na kraju godine iznosila osam milijardi KM.
Uvoz u BiH je blago povećan, za oko 280 miliona KM a uzrok povećanja uvoza je rezultat privredne aktivnosti u zemlji, odnosno povećanom domaćom potrošnjom i variranju cijene nafte i naftnih derivata u proteklom periodu.
Dobru pokrivenost uvoza izvozom BiH ostvaruje sa Njemačkom i Italijom, dok suficit ostvaruje u razmjeni sa Austrijom.
Viša osnovica i stopa rasta uvoza roba u odnosu na izvoznu rezultirali su značajnijim povećanjem robnog deficita u odnosu na prethodnu godinu. Tako je robni deficit u periodu 2019. godine iznosio preko osam milijardi KM, što predstavlja nominalno povećanje od 672 miliona KM odnosno 9,16 posto. Najveće povećanje trgovinskog deficita je prilikom razmjene sa Kinom, Turskom, Hrvatskom, a smanjenje u okviru razmjene sa Rusijom i Srbijom.
- Europska unija najznačajniji partner -
BiH je u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Europskom unijom učestvovala sa 72,1 posto izvoza i 68 posto uvoza. Tako su na tržište EU izvezeno robe u vrijednosti od 8.554.657.000 KM, dok je uvoz iznosio 13.520.320.000 KM
Najznačajniji partner po obimu vanjskotrgovinske razmjene iz EU je Hrvatska. Obim vanjskotrgovinske razmjene s Hrvatskom u 2019. godini iznosio je 4,97 milijardi KM, od čega je izvoz iznosio 1,45 milijardi KM, a uvoz 3,51 milijardi KM.
Pokrivenost uvoza izvozom pala je na 41 posto ( minus četiri posto u odnosu na prošlu godinu).
Nakon EU, u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa CEFTA-om učestvuje sa 17,4 posto izvoza i 15,4 posto uvoza. Najznačajniji vanjskotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija.
- Previsoke tarife za Kosovo i stanje s Aluminijem -
Predsjednik VTKBiH Vjekoslav Vuković kazao je kako je ostvarni pad izvoza od 3,17 posto, što je oko pola milijarde KM, nastao posljedicom zabrane izvoza na Kosovo, odnosno previsokih tarifa na Kosovo, gdje je BiH izgubila tržište od 132 miliona KM i naravno 300 miliona prometa koji je radio samo Aluminij, koji ove godine nije u funkciji.
"Pad izvoza od 3,17 procenta nije vezan samo za Aluminij i Kosovo. Problemi se dešavaju u padu industrijkog uvoza u Njemačku, gdje je pri tome pala potražnja određenih roba za autoindustriju iz BiH. Promjena fiskalne politike u Italiji također je uticala na to, i naravno Brexit", rekao je Vuković.
Dodaje kako problem BiH nije samo ne izvesti robu na kosovsko tržište, već je problem što je BiH izgubila svoje trgovačke pozicije, na koje su ušli neki drugi lanci, tako da je teško vratiti ta tržišta.
Naglašava kako povećanje stope BDP-a, odnosno kako poboljšati vanjskotrgovinsku izvoznu i ekonomsku krvnu sliku, moguće uz pronalazak novih proizvoda.
"Jednostavno moramo naći neke nove proizvode, moamo ulagati u start-up kompanije, moramo zadržati mlade u BiH i baviti se dosta inovacijama, odnosno brendirati domaće proizvode. Pet svjetskih ekonomija, Njemačka, Južna Koreja, Singapur, Švicarska i Švedska najviše napreduju zahvaljujući tehnološkim inovacijama. Ulaganje u znanje, pamet i tehnologiju stvara novi višak vrijednosti i svakog puta neki novi proizvodi", podvukao je Vuković.
Kada je riječ o dodatnim tržištima, prema Turskoj je zabilježen pad izvoza od devet posto, a prema njegovim riječima, uzrok tome je činjnica da još uvijek nije ratafikovan Sporazum o slobodnoj trgovini, gdje su nastale određene prepreke oko izvoza mesa i mliječnih proizvoda. Dodao je kako resorno ministarstvo radi na tome.
Ministar trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac istakao je kako BiH jedino u robnoj razmjeni s zemljama EFTA-e ostvaruje svoj suficit, te kako bi fokus trebao biti na ovom području.
"Svi zajedno u BiH moramo raditi na pronalasku novih tržišta, a to neće biti nimalo lagan posao", rekao je Košarac.
Na pitanje novinara kako će BiH ostvariti neophodan ekonomski rast i privući investicije, s obzirom na to da je suočena s novim valom odlaska radne snage, Košarac odgovara: "Ja mislim da je ovdje veoma važno da radimo posao na način kako od nas traži zakon."
"Razgovarali smo više puta o tome, uvijek su postajala takva kretanja, mislim da kroz adekvatne ekonomske politike entiteta i vrlo jasan program rada Saveta ministara možemo zaustaviti odlazak ljudi, mislim da Savet ministara ima tu vrstu kapaciteta", rekao je Košarac, poručivši kako je ono što otežava rad Vijeća ministara jesu teme političke prirode i s tim treba prestati.
Upitan da li će BiH dozvoliti uvoz radne snage, s obzirom na to da poslodavci to traže, Košarac kaže kako će se o tome tek razgovarati, ali kako on smatra da "mi trebamo primarno zaustaviti odlazak našeg stanovništa, a ne da uvozimo radnu snagu".
Po pitanju jučerašnje sjednice Narodne Skupštine RS-a, upitan kako će se on ponašati na poziciji ministra, odnosno da li će ga zaključci NSRS-a spriječavati u njegovom radu, odgovorio je kako će se ponašati onako kako kaže Ustav i kako kaže institucija RS, odnosno NSRS, a to ponašanje će uvijek biti u skladu s Ustavom.
