Među deset najugroženijih su Bugarska, Latvija, Moldavija, Ukrajina, Hrvatska, Litvanija, Rumunija, Srbija, Poljska, Mađarska, a UN procjenjuje da će njihovo stanovništvo biti smanjeno za 15 posto ili više do 2050. godine.
Drastičan pad
- U mnogim postkomunističkim zemljama srednje i istočne Evrope dolazi do ozbiljnog demografskog pada. U mnogima je posljednjih 25 godina znatno smanjen broj stanovnika - kazao je Tomas Sobotka (Thomas), vodeći istraživač u Bečkom istraživačkom centru „Wittgenstein“, koji ispituje dinamiku stanovništva.
On dodaje da se stanovništvo najmanje 11 zemalja smanjilo za više od 10 posto od 1989. godine.
- Latvija je izgubila više od četvrtine stanovništva (27 posto), Litvanija 23 posto, Bugarska i Bosna i Hercegovina 21 posto. Ovo je ogroman gubitak stanovništva, posebno uzimajući u obzir da se dešava u mirnim vremenima - naglasio je Sobotka.
Prema infografici portala FactsMaps, broj stanovnika u BiH će se do 2050. godine smanjiti za više od 300.000. To, faktički, znači da će naša država ostati bez cjelokupnog stanovništva Zeničko-dobojskog kantona, koji danas broji 364.433 stanovnika.
Sociolog migracija s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Amer Osmić ističe za „Avaz“ da bi ovaj katastrofalan podatak trebao zabrinuti mnoge u državi.
Nema vizije
- Ključni faktor za odlazak mladih su loš životni standard i nekonkurentnost bh. ekonomije. Mnogi odlaze i zato što nema elementarne sigurnosti i vizije da će u državi biti bolje – dodaje Osmić.
Osmić: Trebalo bi se zabrinuti
On ističe da i dalje postoji strah da se mogu ponoviti sukobi.
- Podatak da će se više od 300.000 ljudi odseliti nije moguće vezati samo uz migraciju. Treba uzeti u obzir da BiH napušta radno sposobno stanovništvo, u najboljim reproduktivnim godinama - naglasio je Osmić.
Potrebno strateško i dugoročno planiranje
- Da bi se riješio problem odlaska, potrebni su strateški i dugoročni planovi. Trenutno se o tome govori, a političari daju populističke izjave ne nudeći sistemsko rješenje - smatra Osmić.