Od pojave Covid-19 prisutna je neograničena sječa šume, što svjedoči da na evropskom tržištu nema drveta, jer su mnogi BiH vidjeli kao bazu evropskih kupaca i distributera drveta.
Navodno u posljednje vrijeme iz nekih evropskih zemalja, poput Njemačke, dođu pojedini trgovci, naprave dogovor s nekom pilanom i potom izvoze na stotine hiljada kubika sirove građe, potvrdio je za Oslobođenje Suhad Ećo, direktor Ećo companyja i član Asocijacije drvne industrije i šumarstva u BiH.
DIĆI GLAS
Ako se neki proizvod traži, a očito je da se drvo traži, ako država može više zaraditi, neka uvede takse, kaže Ećo
- Onaj koji je domaći proizvođač namještaja, ne može dobiti tu sirovinu bez obzira na to što zapošljava veliki broj radnika, plaća poreze, doprinose i izvozi finalni proizvod. Firme koje imaju po 1.000 radnih mjesta onemogućene su dobiti sirovine jer je došlo do ogromnog poskupljenja. Naše procjene su, jer se to naglo počelo dešavati u zadnja tri mjeseca, ako bi se ovako nastavilo do kraja godine, a i naredne, mi u BiH ne bismo imali drveta, kaže Ećo i dodaje da najveću krivicu treba snositi Vijeće ministara BiH i da pod hitno treba uvesti takse na izvoz sirove građe.
Ako se neki proizvod traži, a očito je da se drvo traži, ako država može još više zaraditi na tome, neka uvede takse. Time bi se punili budžeti, a ta sredstva koja bi se naplatila od taksi, iskoristili bismo za ponovno obnavljanje šuma i šumskih sortimenata, pojašnjava Ećo koji je, kako navodi, razgovarao s nekoliko velikih proizvođača, gdje su svi, ističe, spremni dići svoj glas jer, smatra, neke proizvodnje neće moći ispoštovati svoje količine i doći će do otpuštanja radnika.
Selma Bašagić, sekretarica Asocijacije drvne industrije i šumarstva Vanjskotrgovinske komore BiH, ističe da je u poređenju s prošlom i pretprošlom godinom došlo do pada izvoza proizvoda šumarstva za 15 posto.
NAMJEŠTAJ I PARKET
- Kada je riječ o rzalici između rezane građe i elemenata (masivne ploče), njihov izvoz je u prošloj godini porastao za 2,3 posto, dok je za tri mjeseca ove godine porast izvoza bio 6,7 posto u odnosu na isti period 2020. Čula sam neke informacije da se traži zabrana izvoza, međutim, ne vjerujem da će se ta zabrana moći ikada donijeti, a pogotovo zabrana izvoza rezane građe.
Mi smo tražili da se uvede taksa i to samo na rezanu građu i na našu inicijativu se napravila jedna dodatna tarifa gdje je naznačena struktura rezane građe, tako da su tu i elementi i masivne ploče. Gledajući sve ove podatke, ne znam zaista ko je inicijator takvih mjera zato što vidim da svi ovi drugi finalni proizvodi drveta imaju veći izvoz i u 2020. Čak i za tri mjeseca ove godine porastao je izvoz namještaja, građevinske stolarije, ploča i furnira, parketa i ostalog drveta, kaže Bašagić.
