Činjenica da su i SAD i EU proteklih mjeseci utrošile toliko pregovaračkog napora na "relativno beznačajnu agendu, koja je zapravo zanimala samo HDZ" je navodno izazvala nerazumijevanje među stručnjacima EU, dok se jedva javno raspravljalo o "inkluzivnom modelu" koji predlaže Skupština građana, a koji nudi rješenja za mnoga pitanja koja su preduvjet za pristupanje zemlje EU, navodi austrijski Der Standard.
Kako navodi novinarka Adelheid Wolfl, građani BiH su se zasitili “cirkusa” pregovora o izbornoj reformi a mada neki politički predstavnici najavljuju novu rundu pregovora o ovom pitanju, jasno je da su svi rokovi kako bi se postiglo rješenje prije 2. oktobra istekli.
Ona navodi da bi predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel trebao doći u Sarajevo oko 22. maja zbog nove runde pregovora.
“Pozadina Michelove posjete vjerovatno je u tome što želi pomoći hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, koji je u konkurentskom sporu s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem kada je riječ o “opredijeljenosti” za Hrvate u susjednoj Bosni i Hercegovini”, navodi Wolfl.
KONSTANTNO MJEŠANJE U PITANJA BIH OD STRANE SUSJEDA
Wolfl navodi da se, prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, Hrvatska koja je ipak bila umiješana i u rat u BiH ne bi se trebala miješati u unutrašnje stvari susjedne države “jer rat u Bosni i Hercegovini je pokazao da miješanje Hrvatske i Srbije podriva mir i stabilnost”.
Međutim, ističe da se dešava upravo suprotno i da, budući da je Hrvatska članica EU, neki hrvatski političari i diplomate pokušavaju preko institucija EU lobirati za svoje nacionalne političke interese u Bosni i Hercegovini, što je izazvalo veliku iritaciju u BiH posljednjih mjeseci.
“Zamislite da su njemačka savezna vlada i njemački predsjednik stalno davali prijedloge kako bi se izbori trebali organizirati u Austriji”, piše ona.
Navodi da bi, prema riječima diplomata, Michelova posjeta mogla značiti pokušaj postizanja sporazuma koji bi tek bio implementiran nakon izbora.
“Ovim se želi – očito uz pomoć Evropske narodne stranke (EPP) – smiriti nacionalno-hrvatska stranku HDZ u Bosni i Hercegovini”, navodi Wolfl, te ocjenjuje da je HDZ “očito jako razočaran što nije uspio ostvariti svoje ciljeve” pa čak Centralnu izbornu komisiju u zemlji naviza “ilegalnom”.
PREDLOŽENI ELEKTORI
“Uz podršku sestrinske stranke iz Hrvatske i EU, HDZ je želio osigurati da ubuduće samo HDZ-ov političar može imati “hrvatsko” mjesto u tročlanom državnom predsjedništvu, a ne više – kao što je sada slučaj – umjereno ljevičarski političar poput (Željka) Komšića. HDZ je za to izmislio propagandni izraz “legitimno predstavljanje” i čak je natjerao neke predstavnike EU da za Bosnu i Hercegovinu predlože anahronistički sistem izbornih kolegijuma kao što je slučaj u SAD”, piše ona.
Međutim, navodi da je glavni razlog za kritike stručnjaka EU to što se u prijedlozima ustavne reforme nije govorilo o zaista važnim i krajnje neophodnim promjenama koje su preduvjet za pristupanje BiH EU i koje su među 14 prioriteta EU.
PROPUŠTENE SU VAŽNE USTAVNE PROMJENE
Wolfl ističe da bi, na primjer, BiH trebala promijeniti ustav po pitanju “evropske klauzule” jer samo država kao subjekt u pravu EU može biti odgovorna, a ne dijelovi države.
Druga važna ustavna promjena za približavanje EU bila bi da bi Ustavni sud bio dužan da odgovori na važna pitanja u kratkom roku, recimo u roku od deset dana.
Treće, bilo bi potrebno uspostaviti vrhovni sud, odnosno “pravnu instituciju na državnom nivou”.
“Činjenica da su i SAD i EU proteklih mjeseci utrošile toliko pregovaračkog napora na relativno beznačajnu agendu, koja je zapravo zanimala samo HDZ, izazvala je nerazumijevanje među stručnjacima EU”, navodi ona.
Međutim, iz procesa pregovora je izašlo i nešto pozitivno, ocjenjuje ona. Navodi da je Delegacija EU u Sarajevu po prvi put je podržala Vijeće građana, koje se sastajalo posljednjih mjeseci kako bi se razradila rješenja za BiH.
“Inkluzivni model, koji je već bio vrlo uspješan u drugim zemljama kao što su Belgija i Irska, također je iznio na svjetlo dana iznenađujuće inovativne i pozitivne kompromise u Bosni i Hercegovini. Nažalost, o prijedlozima Vijeća građana koji broji 57 članova iz svih dijelova i društvenih slojeva države gotovo se nije javno raspravljalo, a nažalost nisu ni prevedeni na engleski jezik, iako bi mogli biti prelomni za Bosnu i Hercegovinu i odražavali ideje i buduće planove iz širokih slojeva stanovništva”, piše Wolfl.
ČETIRI ČLANA DRŽAVNOG PREDSJEDNIŠTVA
Prvo, građani traže da se diskriminacija, potvrđena presudama Evropskog suda za ljudska prava, mora okončati, s obzirom na to da se u BiH u državno Predsjedništvo mogu biti birani samo ljudi koji se izjašnjavaju kao pripadnici jedne od tri većinske etničke grupe a ne i pripadnici manjina ili građani koji se uopće ne žele etnički definirati.
Skupština građana stoga predlaže da ubuduće četiri člana državnog Predsjedništva bira parlament, te da bi kandidati trebali biti poslanici. Istovremeno, ovlaštenja četvorice predsjednika bi bila ograničena na čisto protokolarne funkcije.
Prema prijedlogu, po jedan član bi trebao biti iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, a po jedan iz reda građana, nacionalnih manjina i drugih.
“Budući da bi dotični kandidat iza sebe morao imati većinu u klubu tri konstitutivna naroda, čak bi bilo zagarantirano da će HDZ dobiti “svog” predsjednika. Utoliko je neshvatljivije što HDZ nije ni razmatrao prijedlog Skupštine građana”, ističe Wolfl.
UKIDANJE DOMA NARODA
S obzirom na to da se mnoge presude Evropskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnog suda BiH ne sprovode, Skupština građana traži da neimplementacija takvih presuda ubuduće predstavlja krivično djelo kako bi se stvorio veći politički pritisak za reforme.
“Vjerovatno najinovativniji prijedlog Skupštine građana je ukidanje Doma naroda, odnosno drugog doma parlamenta. Naime, mnogi Bosanci i Hercegovci znaju da su stalne blokade i veto u Domu naroda u posljednjih nekoliko decenija jedan od glavnih razloga zastoja u zemlji”, navodi Wolfl o ovom prijedlogu, te dodaje da bi po tome ubuduće zaštitu interesa tri glavne etničke grupe osiguravao Ustavni sud.
Damir Kapidžić, politikolog sa Univerziteta u Sarajevu, koji je prisustvovao sjednicama Skupštine građana, žali što se o prijedlozima još nije šire raspravljalo u parlamentu i drugim predstavničkim tijelima. Prijedlozi su zapravo trebali biti uvršteni u pregovore o izbornom zakonu, ali do toga, nažalost, nije došlo, dijelom i zbog toga što su zakazani sastanci morali biti odgođeni zbog epidemije Covid 19.
Ipak, Kapidžić cijeli proces smatra izuzetno pozitivnim.
“Grupna dinamika tokom dva vikenda značila je da smo razgovarali veoma aktivno i otvoreno jedni s drugima i da je bilo dosta spremnosti na kompromise”, rekao je on za Der Standard.
“Očigledno, pogotovo u jednoj komplikovanoj državi kakva je BiH, građani mogu bolje odlučivati za više rješenja nego političari kada se okupe”, zaključila je Wolfl.
Kapidžić smatra da bi imalo smisla da se Vijeće građana nastavi u dugotrajnom, dvogodišnjem procesu i kada bi se na ovom forumu raspravljalo o “ustavu i budućnosti Bosne i Hercegovine”.
“Ima mnogo ideja o ovome, ali građani nikada nisu pitani. Jedno je sigurno: Bosna i Hercegovina ima budućnost”, rekao je Kapidžić.
SCHIEDER I REUTEN U SARAJEVU
Ovo je također mišljenje dvojice europarlamentaraca iz redova socijaldemokrata, Austrijanca Andreasa Schiedera i Holanđanina Thijsa Reutena, koji su ove sedmice posjetili Sarajevo. Oni zahtijevaju da sve političke snage u Bosni i Hercegovini rade u zajedničkim demokratskim institucijama unutar zajedničke demokratske države zasnovane na zajedničkom demokratskom ustavu.
Njih dvojica su u izjavama za Der Standard kritikovali politiku EU prema Zapadnom Balkanu, navodeći da je ona posljednjih godina izgubila veliki kredibilitet.
“Sada je vrijeme da prepoznamo ozbiljnost situacije. Uvijek ćemo to pitanje stavljati na politički dnevni red i učiniti vidljivim sve pokušaje nacionalista da sabotiraju zajednički demokratski napredak”, rekli su oni.
Također su upozorili na to da EU već predugo sa strane samo posmatra kada je riječ o “separatističkoj politici” lidera SNSD-a Milorada Dodika.
EU BI TREBALA UVESTI SANKCIJE DODIKU
“Dodikove provokacije, njegove najave da će napustiti državne institucije i formirati vlastitu vojsku u jasnoj su suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine i međunarodnim sporazumima poput Dejtonskog sporazuma koji garantuju mir u Bosni i Hercegovini više od 20 godina. Prethodni nedostatak djelovanja Evropske komisije i komesara za proširenje EU Olivera Varhelyija primjer je vrlo razočaravajuće politike EU-Zapadni Balkan posljednjih godina. EU sada mora slijediti primjer SAD-a i Velike Britanije i usvojiti sankcije kako bi Dodika pobjegla da se vrati za pregovarački sto i minimizirati ruski uticaj”, rekla su ova dvojica članova Parlamenta EU.
Obojica su istakli da bi vojna misija Eufor-a trebala ostati stacionirana u Bosni i Hercegovini. Međutim, Wolf navodi da je malo vjerovatno da će Rusija pristati na produženje misije Eufora u Vijeću sigurnosti UN-a u novembru.
“Vojno prisustvo je i dalje neophodno kako bi se osigurali međunarodni sporazumi o Bosni i Hercegovini. Dejtonski sporazum se mora poštovati i svi pokušaji secesije koji narušavaju jedinstvo Bosne i Hercegovine moraju biti jasno odbačeni”, rekli su Schieder i Reuten za Der Standard.
