Kakve veze ima 11 milijardi dolara vrijedan podmorski plinovod između Rusije i Njemačke sa Ukrajinom i zašto je to tako velika stvar? Odgovor ima sve veze sa načinom na koji Evropa dobija energiju, piše CNN.
Naftovod dužine više od 1.200 kilometara završen je u septembru, ali još nije dobio konačnu certifikaciju od njemačkih regulatora. Kada se pokrene, povećao bi isporuku gasa direktno iz Rusije u Njemačku.
Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina i nekoliko zemalja EU protive se naftovodu otkako je najavljen 2015. godine, upozoravajući da će projekt povećati utjecaj Moskve u Evropi.
Sjeverni tok 2 mogao bi isporučiti 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje. To je više od 50 posto godišnje potrošnje Njemačke i moglo bi vrijediti čak 15 milijardi dolara za Gazprom, rusku državnu kompaniju koja kontrolira naftovod, na osnovu njegove prosječne izvozne cijene u 2021. godini.
Energija je glavno političko pitanje u centralnoj i istočnoj Evropi, gdje opskrba plinom iz Rusije igra ključnu ulogu u proizvodnji električne energije i grijanju kuća. Cijene prirodnog plina su već blizu rekordno visokih u Evropi, a sukob u Ukrajini mogao bi donijeti još više bola potrošačima.
Kao najveći ruski kupac gasa, Njemačka je pokušala da drži Sjeverni tok 2 dalje od globalne politike. To pitanje postalo je neizbježno nakon što je Rusija prikupila preko 100.000 vojnika u blizini svoje granice s Ukrajinom.
Sporovi oko cijena energenata muče odnose između Rusije i Ukrajine još od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, pri čemu je Rusija u nekoliko navrata prekidala isporuke gasa svom susjedu. Rusija je posljednjih mjeseci negirala da koristi energiju za pritisak na Evropu međutim, Međunarodna agencija za energiju okrivila je Moskvu da je doprinijela trenutnoj evropskoj plinskoj krizi isporučujući manje nego što bi mogla.
Sjeverni tok 2 mogao bi pomoći da se promijeni odnos snaga u Evropi kada je u pitanju energija. U ovom trenutku, Rusiji je potrebna Ukrajina, jer velika količina gasa koji prodaje Evropi preko te zemlje teče u ostatak kontinenta. Sjeverni tok 2 bio je glavni fokus kada je njemački kancelar Olaf Scholz posjetio Bijelu kuću u ponedjeljak.
"Ako Rusija izvrši invaziju na Ukrajinu više neće biti Sjevernog toka 2", rekao je Biden tokom zajedničke konferencije za novinare sa Scholzom.
Scholz je rekao da je Njemačka spremna djelovati zajedno sa SAD-om. Upitan da li je Njemačka spremna povući gasovod, kancelar je rekao "apsolutno smo ujedinjeni".
Američki zvaničnici jasno su stavili do znanja da će se odlučiti za suspenziju Sjevernog toka 2 ako ruski predsjednik Vladimir Putin naredi invaziju na Ukrajinu. Oni su bili mnogo manje konkretni o tome kako će se to postići. Sankcije su jedan od potencijalnih alata.
Rusija čini više od polovine njemačkog uvoza plina. Veza seže decenijama unazad. Bivši kancelar Gerhard Schröder obavezao se 2000. na postepeno ukidanje njemačkih nuklearnih elektrana, politiku koja se nastavila i pod njegovom nasljednicom, Angelom Merkel.
Ruski gasni gigant jedini je dioničar Sjevernog toka 2, ali 50 posto ukupne cijene projekta obezbjeđuje pet evropskih energetskih kompanija, uključujući Wintershall i Uniper iz Njemačke. Drugi finansijski pokrovitelji su britanski Shell (RDSA), Engie (ENGIY) iz Francuske i OMV (OMVJF) iz Austrije.
Ulrich Speck, gostujući viši saradnik u njemačkom Marshall fondu, rekao je da je Njemačka ulagala u Rusiju u protekle dvije decenije u nadi da će modernizirati zemlju i donijeti političke promjene.
"Sada svi ovi ekonomski odnosi postaju geopolitički problematični i Njemačka mora revidirati svoj stav prema Rusiji", rekao je Speck.
Ipak, za Njemačku bi bilo pravno komplikovano da odustane od Sjevernog toka 2, smatra Kadri Liik, član Evropskog vijeća za vanjske odnose, dodajući da je važnost gasovoda "potpuno prenapuhana".
"Putin možda želi Sjeverni tok 2, ali on ga ne želi toliko. On definitivno želi Ukrajinu više od tog plinovoda, tako da to nije nešto što možete koristiti da odvratite Putina", kaže Liik.
Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici se utrkuju u izradi planova za vanredne situacije u slučaju da isporuke ruskog gasa budu ugušene sukobom u Ukrajini.
Bijela kuća je prošlog mjeseca saopštila da razgovara sa zemljama i kompanijama o povećanju proizvodnje. Oni također pokušavaju identificirati alternativne izvore prirodnog plina koji bi mogli biti preusmjereni u Evropu.
Za izgradnju novih cjevovoda i postrojenja za ukapljivanje plina potrebne su godine, a preusmjeravanje velikih količina fosilnog goriva u vrijeme kada su globalno tržište i transportne mreže već razvučene zahtijevalo bi saradnju velikih izvoznika plina poput Katara, koji možda nemaju puno prostora za pomicanje.
Nikos Tsafos, stručnjak za energetiku u Centru za strateške i međunarodne studije, rekao je nedavno za CNN Business da bi manji poremećaji u snabdijevanju uticali na sistem, ali ne i razbili ga. Međutim, najgori scenario u kojem ruski gas potpuno nestane, bila bi druga priča.
"Prekid dotoka gasa kroz Ukrajinu je bolan, ali izvodiv. Potpuni prekid ruskog izvoza energije bio bi katastrofalan. Ne postoji način da Evropa na bilo koji smislen način zamijeni te količine", rekao je Tsafos.
