Da li za tim ima političke volje znat će se u srijedu, za kada je zakazana sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Naime, klub zastupnika Naša stranka-Nezavisni blok u Zastupničkom doma Parlamenta BiH ranije je uputio inicijativu kojom je predloženo formiranje centralnog nabavnog organa, u cilju optimizacije procesa javnih nabavki, postizanja ušteda, a time i povećanja stepena odgovornosti u trošenju budžetskog novca u državnim institucijama.
Ukoliko zastupnici u Zastupničkom doma Parlamenta BiH na sjednici koja je zakazana za srijedu usvoje ovu inicijativu, Vijeće ministara BiH morat će u roku od 90 dana formirati spomenuti organ, koji će, prosto rečeno, kroz način djelovanja spriječiti afere u javnim nabavkama kojima je ranije bh. javnost svjedočila, pojednostaviti sam postupak te donijeti uštede od nekoliko desetina miliona maraka.
Koje su prednosti zajedničkog nabavnog organa?
Kako je navedeno u obrazloženju inicijative koja je u parlamentarnu proceduru upućena prošlog mjeseca, pojava epidemije koronavirusa u martu 2020. godine, a zatim i proglašenje pandemije, ukazalo je na ozbiljne probleme u sistemu javnih nabavki u BiH.
"Korupcijske afere koje su zaokupile pažnju bosanskohercegovačke javnosti vrh su ledenog brijega krize sistema javnih nabavki u našoj zemlji. Nedostatak bilo kakve strategije nabavki u vanrednim i hitnim okolnostima, nedostatak regulatorne reakcije, liderstva, naročito, nesposobnost i nemogućnost centralnih državnih organa, da formulišu i realizuju jasan plan djelovanja države pri nabavci najprije medicinske opreme, a sada vakcina, rezultirale su pravom katastrofom u kojoj se svaki dan gubi na desetine ljudskih života", kaže se.
Kako je dalje napisano u dokumentu koji je u posjedu portala Klix.ba, zbog kompleksnog državnog uređenja BiH postoje određene prepreke jedinistvenom odgovoru u upravljanju krizom i strategiji nabavki potrebne medicinske opreme i vakcina, apsolutno je neophodan korak ka osnaživanju jedinstvene strategije nabavki na državnom nivou i to uvođenjem centralnog nabavnog organa za sve državne institucije.
"Za dosadašnja dva neuspjela pokušaja formiranja centralnog nabavnog organa bilo je više razloga: u komisiju su bile imenovane osobe ranga pomoćnika ministara i sekretara ministarstava, bez adekvatnog znanja i referenci iz oblasti javnih nabavki, a sama komisija je prilikom sačinjavanja tehničkih i količinskih specifikacija potreba napravila početničke greške koje su dovele do dugotrajnih žalbenih postupaka, što je sve za rezultat imalo neuspjeh projekta zajedničkih nabavki. Danas je situacija vidno drugačija. Na nivou institucija BiH postoji značajan broj zaposlenih i obučenih službenika za javne nabavke i čak akreditovanih predavača javnih nabavki, iz čega je jasno da postoji više nego solidna kadrovska osposobljenost da se nabavke centralizuju na nivou institucija BiH", istaknuto je.
Prema izvještaju revizije učinka "Blagovremenost postupaka javnih nabavki u institucijama BiH" Kancelarije za reviziju institucija BiH iz 2017. godine, vrijednost javnih nabavki na nivou institucija naše zemlje je u tri godine iznosila više od 435 miliona KM, a u prosjeku, godišnji iznos javnih nabavki je najmanje 15 posto godišnjeg budžeta.
"Po ovom parametru, u odnosu na recimo budžet institucija BiH za 2020. godinu, otprilike 150 miliona KM godišnje bude potrošeno na javne nabavke. Ako se zna da se primjenom centralizovanih nabavki zbog ekonomije obima mogu ostvariti uštede od 20 do 30 posto (za određene predmete nabavke i do 40 posto) i ako to primijenimo na javne nabavke institucija BiH, dolazi se do mogućih ušteda od 30 do 45 miliona KM na godišnjoj bazi koji mogu biti ušteđeni centralizacijom javnih nabavki na nivou institucija BiH", navedeno je u obrazloženju inicijative,
Pored značajnih ušteda u cijenama nabavljanih roba, usluga i radova, ostale koristi osnivanja centralnog nabavnog organa su i smanjenje administrativnih troškova, bolje usluge po nižim cijenama, bolja kupovna moć centralnog organa, profesionalizacija, antikoruptivni efekti, veća transparentnost, efikasno evidentiranje i izvještavanje o nabavkama, jasniji revizorski trag...
U zemljama Evropske unije, centralni nabavni organi postoje u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Finskoj, ali i Švedskoj, čime su, kako piše u obrazloženju, značajno smanjeni troškovi javnih nabavki i postigle su se sve druge sekundarne koristi koje njihova centralizacija donosi.
"U Federaciji BiH pozitivna iskustva u ovom segmentu ima Tuzlanski kanton, u kojem se, u okviru Ureda za zajedničke poslove kantonalnih organa vrše zajedničke javne nabavke. Ovo pozitivno iskustvo prepoznato je i od Svjetske banke i OSCE-a", navode predlagači, koji su mišljenja da bi osnivanje centralnog nabavnog organa, uz usvajanje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, predstavljalo veliki korak naprijed ka ispunjavanju prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije i pokazalo istinsko opredjeljenje institucija BiH ka reformi u ovoj oblasti, naročito kada je u pitanju antikoruptivno djelovanje.
U Vijeću ministara BiH više žena
Također, na predstojećoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH, na prijedlog zastupnica Mirjane Marinković-Lepić i Aide Baručije, koje su predložile i formiranje zajedničkog nabavnog organa, bit će razmatran i usvajan prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vijeću ministara BiH.
Izmjene zakona, između ostalog, predviđaju to da će predsjedavajući vijeća ministara BiH, prilikom imenovanja dva zamjenika, voditi računa o ravnopravnoj zastupljenosti oba spola te u skladu s tim imenovati jednu osobu manje zastupljenog spola, odnosno pripadnicu ženskog spola.
"Ukupni sastav Vijeća ministara će, u toku cijelog mandata, održavati ravnopravnu zastupljenost spolova. Ravnopravnom zastupljenosti oba spola smatrat će se sastav Vijeća ministara u koji je imenovano najmanje 40 posto osoba manje zastupljenog spola", navedeno je u predloženoj izmjeni zakona.
Simbolično, na Međunarodni dan žena, 8. marta ove godine, Naša stranka je svim nivoima vlasti, konkretno Vijeću ministara BiH, Vladi Federacije BiH i vladama kantona, uputila izmjene zakona koji regulišu njihova djelovanja, a u skladu su sa Zakonom o ravnopravnosti spolova. Sve ovo je naišlo na podršku Ženske mreže u BiH.
