Podatak je ovo Ministarstva civilnih poslova BiH, a Zorica Rulj, portparol tog ministarstva, za „Avaz“ je kazala da u postupku odricanja od bh. državljanstva stranke nisu dužne navesti razloge zbog kojih to čine.
Mladi i obrazovani
- Ali, u neformalnim razgovorima najčešće kao razlog navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu, radnopravni status i slično - kaže Rulj.
Ona ističe da je veliki broj državljana BiH koji se u posljednje vrijeme odriču državljanstva naše zemlje rođen u inozemstvu, da su mlađi od 30 godina. Kaže, obrazovani su i potpuno integrirani u sredinama u kojima žive i mnogo bolje govore engleski i njemački nego jezike koji su u upotrebi u BiH.
Sve su ovo pitanja kojima se nadležni u našoj zemlji proteklih godina nisu bavili, niti su ovom problemu poklanjali dovoljno pažnje. Zato smo i došli u situaciju da je od 1996., kada se u toj godini državljanstva odreklo šest osoba, do danas broj onih koji više ne žele pasoš ove zemlje popeo na više od 4.000.
Sramotni prihod
Inače, od kraja rata do danas evidentirano je 84.410 onih koji su zatražili ispisnicu iz državljanstva. Zanimljivo je da BiH taksu koja se plaća za odricanje od državljanstva ubraja u budžetski prihod na nivou države. Još je interesantnije da su kreatori ovogodišnjeg budžeta predvidjeli da će od taksi za ispis iz državljanstva u ovoj godini prihodovati oko 2,2 miliona KM. Ali, već sada računica pokazuje da taj broj premašuje tri miliona maraka, što je zaista poražavajuće.
Najčešće postaju Nijemci, Austrijanci, Slovenci...
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, najviše nekadašnjih državljana BiH postali su, barem formalno, Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Norvežani, Česi... U međuvremenu, oni koji su se odlučili za danski pasoš, mogli su zadržati i onaj BiH, jer je Danska donijela zakon prema kojem se njihovi budući državljani ne moraju odreći državljanstva zemlje iz koje dolaze.
Cijena takse
Taksu u iznosu od 800 KM plaćaju svi oni koji se našeg državljanstva odriču u korist svih zemalja svijeta, izuzev ako uzimaju državljanstvo neke od zemalja bivše SFRJ. U tom slučaju plaćaju 200 KM. No, odricanje od bh. državljanstva može biti i skuplje ako zahtjev neko podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa, pa zahtjev košta oko 1.000 KM.
