To je bila prilika da, kroz predavanje Aleksandra Leposavića o održivosti proizvodnje maline, malinari nauče nešto više o primjeni đubriva, izazovima u tehnologiji, kako se stimuliše zasad, koje su aktivne materije, te šta raditi u različitim fazama uzgoja.
Malinari su razmijenili iskustva o uzgoju malina, ali i razgovarali o tome gdje griješe u praksi, a šta je to dobro što su napravili.
U BiH se bilježi kontinuirani rast izvoza smrznute maline. U 2018. godini postignut historijski rekord u količinskom izvozu iz BiH, premda je vrijednost izvoza opala, zbog pada cijena. Također, bilježe se i pozitivni rezultati u izvozu svježe maline. U sklopu prezentacije o tržištu jagodastog voća, istaknut je i potencijal kupine, jagode i borovnice.
Organizatori projekta USAID/Sweden FARMA II su najavili da nakon Rogatice, Pala i Jablanice, već sutra planiraju skup u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla, a zatim i 22. februara u Bratuncu.
- Malinari sada vide priliku u povezivanju, adekvatnom informiranju, te u preciznoj pripremi terena za ovu godinu. Ono što je izuzetno važno jeste da na ovim okupljanjima imamo prerađivače, otkupljivače i direktne proizvođače, čime se ohrabruje dijalog i razmjena dobrih praksi – saopćeno je iz USAID-a.
Iz Bosne i Hercegovine je u 2018. godine izvezeno 66 miliona KM smrznute maline, te je ona proizvod koji je dominantan u izvozu u sektoru voća.
Istovremeno, kako je istaknuto, ukazuje se potreba da proizvođači rade više na diverzifikaciji proizvodnje, kako bi se manje izlagali riziku drastičnih oscilacija cijena. No, pozitivne poruke sa skupa glase da su proizvođači bh. maline spremni raditi na osiguranju visokih higijenskih standarda i da se kvalitetom naš proizvod može nametnuti na svjetskom tržištu.
