Pravi primjer takve situacije mogli smo vidjeti početkom novembra kada je Evropska komisija (EK) objavila Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine. Jedan dio političkih subjekata je Izvještaj prenio na jedan, drugi dio na drugi način. Paralelna stvarnost, rekli bismo.
U takvoj stvarnosti građani Bosne i Hercegovine žive decenijama, a kako u razgovoru za Klix.ba kaže profesorica na Fakultetu Političkih nauka u Sarajevu Lejla Turčilo, jedan od razloga je taj što su politički pismeni građani u manjini.
"Građani o političkim procesima znaju uglavnom onoliko koliko saznaju iz medija i od političkih aktera, jer su im oni glavni izvori informacija. Postoje, naravno, oni politički pismeniji građani koji dobro poznaju i politički sistem i političke procese, ali ne bih rekla da su oni većina. Svakako, politički akteri sve političke događaje, procese i zbivanja nastoje predstaviti u za sebe pozitivnom svjetlu, odnosno nastoje kreirati takvu sliku u javnosti koja će im donijeti političke poene", objašnjava nam Turčilo.
Kako dodaje, to često uključuje manipulaciju informacijama, ali ne na način da se plasiraju lažne vijesti, "nego da se postojeće istinite informacije 'uklapaju' odnosno 'uokviruju' u kontekst koji u datom trenutku odgovara političkim subjektima koji te informacije plasiraju".
Turčilo smatra da većina građana nakon Izvještaja EK ne zna da li su nam vrata Evropske unije (EU) široko otvorena ili zatvorena.
"U javnom prostoru je bilo toliko oprečnih informacija da se i natprosječnom poznavatelju situacije bilo teško snaći", kazala je Turčilo.
Apelovala je na veću medijsku i političku pismenost građana, ali i na bolju interpretativnu i orjentacijsku funkciju medija za koje smatra da bi trebali bolje objašnjavati političke procese i događaje građanima, "a ne samo prenositi njihovu interpretaciju od strane političkih subjekata."
"Samo savez osviještenih građana i odgovornih medija može garantovati kvalitetnu javnu scenu i sprječavanje spina i manipulacije", zaključila je Turčilo.
