Što se tiče BiH, ako se ostvare predviđanja o bržem savladavanju krize, naglašavaju da bi ekonomija mogla doživjeti skok od šest odsto naredne godine, a ove godine se očekuje pad od 4,5 odsto bruto domaćeg proizvoda. Ističu da se u našem regionu mogu očekivati ne samo socijalne, već i političke posljedice, ne precizirajući na šta se to konkretno odnosi.
Najveći pojedinačni pad za BiH, prema izvještaju, očekuje se od doznaka iz inostranstva, za koje se ističe da iznose 11 odsto ukupnog BDP-a BiH. Ovaj pad će, kako je istaknuto, imati negativni uticaj na potrošnju, a zatvaranje granica i fabrika će se odraziti na ograničavanje izvoza i prekidanje lanaca snabdijevanja prema glavnim ekonomskim partnerima.
"Oporavak će ovisiti o postepenom ublažavanju domaćih mjera kako bi se suzbilo širenje virusa, a situacija vratila u normalnost u drugoj polovini godine", naglašeno je.
"BiH, Sjeverna Makedonija i Srbija, koje imaju snažnu proizvodnu bazu, mogle bi najviše biti pogođene disrupcijom globalnih lanaca snabdijevanja. Albanija i Crna Gora, koje se jako orijentišu ka turizmu, negativno će biti pogođene ograničavanjem kretanja ljudi", istaknuto je.
Ocjenjuje se da će najpogođenije industrije u BiH biti tekstilna industrija, industrija namještaja te proizvođači obuće s obzirom na to da, kako je naglašeno, većina ima partnere u Italiji. Osim ovih oblasti, među posebno pogođenima će biti saobraćaj, uslužni sektor, građevinarstvo i prehrambena industrija.
Slično kao i u izvještajima Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, ističe se da je rast u BiH usporio i prije korona krize, podsjećajući na podatke s kraja 2019. i početka 2020. godine.
"Rast u BiH je usporio na 2,6 odsto u 2019. godini, sa 3,7 odsto u 2018. godini, primarno zbog blagog pada industrijske i poljoprivredne proizvodnje. Na strani potrošnje ekonomija je iskusila pad izvoza, posebno u oblasti baznih metala i rudarskih proizvoda", istakli su oni.
U istom periodu, prije izbijanja korona krize, privatna potrošnja je prošle godine povećana na 2,4 odsto u poređenju sa 2018. godinom, te naglašavaju da je to za jedan procentni poen više nego u prethodnom periodu.
Beata Javorik, glavna ekonomistkinja EBRD-a, rekla je da je za oporavak svjetske ekonomije važno da se nastavi ekonomsko povezivanje i učvršćivanje otpornosti.
"Kriza je masovno pogodila svijet i oporavak će biti jednako izazovan. Sada nije vrijeme da pribjegavamo ekonomskom nacionalizmu i protekcionizmu, nego je vrijeme da se oblikuje bolja budućnost kroz međunarodnu posvećenost slobodnoj trgovini, rješavanje klimatskih promjena i ekonomsku saradnju", rekla je Javorikova.
Najpogođenije grane
Tekstilna industrija
Industrija namještaja
Proizvođači obuće
Saobraćaj
Uslužni sektor
Građevinarstvo
Prehrambena industrija
