Zakon o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti u RS-u objavljen je u Službenom glasniku 20. februara. Jučer je član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda Denis Bećirović podnio zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti zakona.
Međutim, njegov zahtjev nije važeći budući da je potrebno da zakon prvo stupi na snagu kako bi podnosioci mogli dostaviti zahtjeve.
Prema članu 7. Zakona o nepokretnoj imovini stoji da on stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja što je 28. februara, a Bećirović je svoj zahtjev podnio 21. On može sačekati sedam dana pa ponovo poslati zahtjev sudu koji bi bio važeći, no nevjerovatno je da je jedan od članova vrha države, doktor nauka i iskusni političar, propustio ovaj detalj prilikom podnošenja zahtjeva.
U svakom slučaju, Ustavni sud BiH bi trebao objediniti njegov zahtjev ukoliko ga pošalje u validnom roku zajedno sa zahtjevima koje su najavili poslati Klub zastupnika SDA državnog parlamenta i Željko Komšić, član Predsjednštva BiH.
"Kada se Ustavnom sudu dostavi više zahtjeva/apelacija iz njegove nadležnosti o istom pitanju, Ustavni sud će, u pravilu, donijeti odluku o spajanju predmeta u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku", stoji u Pravilniku Ustavnog suda.
Navodi se da se spajanje zahtjeva neće vršiti ako bi to znatnije produžavalo postupak.
SDA je najavila da će zahtjev uputiti na dan stupanja spornog zakona na snagu, dok će Željko Komšić to uraditi simbolično na 1. mart.
Potrebna brza odluka Ustavnog suda BiH
Narodna skupština RS-a je usvojila sporni zakon 28. decembra prošle godine uprkos tome što je Ustavni sud BiH sličan zakon već jednom stavio van snage.
Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a je zato razmatralo zahtjev Bošnjaka da se utvrdi povreda vitalnog nacionalnog interesa, međutim kako u tom tijelu Milorad Dodik ima većinu, zahtjev nije prihvaćen.
Kako ti mehanizmi nisu uspjeli, Zakon je objavljen u Službenom glasniku te ubrzo i stupa na snagu. Zbog toga je potreban brza reakcija Ustavnog suda BiH, koja bi onemogućila Dodika da na entitet uknjižava državnu imovinu.
Kada je prethodni put NSRS donijela ovakav zakon, uključio se i visoki predstavnik Christian Schmidt, koji je do odluke Ustavnog suda, donio privremenu suspenziju zakona. Iz RS-a su poručivali da za njih odluka Schmidta ne važi, a visoki predstavnik ovaj put nije reagovao na Dodikove neustavne aktivnosti.
