Savezna kancelarka Angela Merkel je lično 2014. pokrenula „Berlinski proces" kako bi bolje koordinirala politiku Evropske unije prema zapadnom Balkanu, ali i intenzivirala proces EU-integracije zemalja iz regije, piše DW. Nakon virtualnog summita s liderima tih država održanog u ponedjeljak šefica njemačke vlade je istaknula kako ima još puno problema, ali i napomenula da su ostvareni i neki uspjesi.
Izričito je u tom kontekstu navela program razmjene među mladima u regiji, odnosno napredak po pitanju infrastrukturnih i prometnih projekata.
„Mršavi" rezultati summita
- Obzirom na dimenzije problema koje se u političko-strateškom smislu povezuje sa zapadnom Balkanom, rezultati summita su ipak mršavi. Ljudi u regiji uopće nisu dobili nikakav signal kako će se stvari razvijati praktično u pogledu integracije u Europsku uniju - konstatira berlinski list Die Tageszeitung (taz).
Pritom se, kako piše Erich Rathfelder, dopisnik ovog lista s Balkana, itekako registrira da „EU mlako reagira na agresivni nastup Rusije, koja širi politički utjecaj na Srbiju i Republiku Srpsku u Bosni, i koja masivno isporučuje oružje Srbiji".
Ugledu EU-a u regiji je bez sumnje naštetila činjenica da Unija nije osjetnije pomogla zapadnom Balkanu u borbi protiv pandemije, zaključuje taz. I dodaje kako su istovremeno dvije sile, Rusija i Kina, regiji isporučile cjepivo. „Obećanje Merkel da će EU sad isporučiti tri milijuna doza cjepiva, nekako baš ne zrači oduševljenjem", primjećuje Rathfelder.
- Gdje je inicijativa EU-a protiv politike Bugarske koja želi prisiliti Sjevernu Makedoniju da prizna bugarske korijene? Što se diskutiralo o slobodi putovanja (op. red.: bezviznom režimu) za Kosovo? Kako bi se trebalo boriti protiv autokratskih snaga na Balkanu kad jedan Janez Janša predsjeda Europskom unijom? I što je s izbornim zakonom u Bosni? - piše dopisnik Die Tageszeitunga s Balkana. I svoj osvrt zaključuje još jednim pitanjem:
- Zašto je Angeli Merkel tako teško progovoriti o tome?
List Rheinische Post (RP) u članku pod naslovom „Balkanske države postaju nestrpljive" piše o frustracijama zemalja iz regije koje su zaustavljene na putu prema EU. Radi se o Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Pregovori s njima su ponovno blokirani, piše dopisnik RP-a Thomas Roser. Pritom citira premijera Sjeverne Makedonije Zorana Zaeva koji je rekao da je taj potez „ogroman podbačaj EU-a i loša poruka za cijelu regiju".
Plemenita pisma nemjere
RP naglašava kako se u „EU-čekaonici" sve više širi „klonulost", i to usprkos plemenitim pismima namjere i europskoj perspektivi obećanoj još u Solunu 2003. „Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. proširenje je praktički na ledu - piše RP.
Uz umor od proširenje i nedosljednu politiku prema Balkanu EU-članica, koja često ovisi o izborima i političkim dnevno-aktualnim temama, toj situaciji zastoja su doprinijeli i bilateralni „manevri smetnji" od strane susjeda EU-a, te manjkavosti po pitanju vladavine prava, nedostatak napretka u integraciji i autoritarne tendencije u zemljama koje su i same aspiranti na članstvo u Uniji, piše dopisnik lista Rheinische Post. I dodaje:
-Vakuum moći do kojeg je došlo zbog popuštanja zanimanja EU-a, sada koriste neki drugi: ne samo Kina i Rusija, već i Turska i Mađarska sustavno grade svoj utjecaj u regiji.
