Izgradnja aerodroma u Bihaću trebala bi biti završena u naredne dvije do tri godine ukoliko država ispuni svoje obaveze prema Krajini.
To je za „Avaz“ potvrdio v. d. direktora preduzeća „Aerodrom Bihać“ Adnan Bajrić kazavši da je u toku revizija glavnog projekta za vodnu saglasnost odnosno izrada projekta za Aeronautičku studiju, a u okviru urbanističke saglasnosti.
- Projekat bi ukupno trebao koštati oko 100 miliona i dodatnih 10 do 20 miliona za zemljište. Cijena je varijabilna, tolerancija je oko 10 posto. Planirali smo da je za izgradnju piste, terminala i popratnih objekata potrebno nekih 100 miliona KM – kaže Bajrić.
„Aerodrom Bihać" je od 2016. do 2019. godine od Federalnog ministarstva za promet i komunikacije dobio u više navrata 8.775.606 KM, koje je utrošio shodno aplikaciji i ugovoru.
Izgrađen je kompleks aerodromskih zgrada, poletno-slijetna staza, projektna dokumentacija, izgrađene pristupne ceste te ishodovani atesti, licence i dozvole. Novac je utrošen i za eksproprijaciju zemljišta.
- A za 2020. smo aplicirali i dobili 300.000. KM kao i u novembru-decembru 2020. 500.000 KM. Taj novac bit će usmjeren za nadzor nad izvođenjem radova na izgradnji testne dionice poletno-slijetne staze, izradu Aeronautičke studije te tekuće troškove poslovanja. Ukupno smo dobili 9.575.607 KM – rekao nam je Bajrić.
Bajrić kaže da su tokom 2019. i 2020. godine dostavili sve neophodne informacije i izvještaje Ministarstvu u vezi s prijenosom nadležnosti JP sa nivoa Grada na nivo FBiH.
- Konačnu odluku u vezi s omjerom, pravima i obavezama donijet će Gradsko vijeće Grada Bihaća, jer smatramo da je vrijeme da se država napokon oduži Krajini. Okolišna dozvola, glavni projekat i Zahtjev za urbanističku obavezuje nas u JP i Gradu Bihaću kao i Vladu FBiH da finansira ili se zaduži za sredstva za izgradnju aerodroma, jer USK stotine miliona maraka doprinese putem akciza i putarina na gorivo, a od Vlade FBiH općenito za projekte dobije mrvice, što je nekorektno i neprihvatljivo - dodao je Bajrić.
Očekuje da će 2021. uraditi historijski korak odnosno predati zahtjev za građevinsku saglasnost.
- Nadamo se i da ćemo kroz zakon o javnom i privatnom partnerstvu biti konkurentni i potencijalnim investitorima sa Istoka sa kojima smo prošli određen broj koraka i vjerujemo da ćemo ostvariti saradnju kroz BOT - rekao nam je Bajrić.
