Ona je istakla da je plinofikacija RS od Bijeljine ka Banjoj Luci za taj bh. entitet, po odluci Vlade, projekt od nacionalnog interesa, iako, kako je navela, trenutno BiH ima skromnu potrošnju plina, što je uvjetovano ograničenim kapacitetima od oko 600 miliona kubika plina za cijelu BiH, od čega dvije trećine idu za Federaciju BiH, prenosi Avaz.
- Najvažnije pitanje u ovom momentu je osigurati finansiranje tog projekta, a planira se osnivanje zajedničke kompanije "Gas-Resa" i "Gasproma" – tvrdi ona.
U RS bi to bio transportni plinovod od oko 300 kilometara i izgradnja distributivne plinske mreže, duž gradova koji će biti povezani na transportnu mrežu u dužini od oko pet hiljada kilometara.
- Ukupna investicija za distributivnu mrežu je oko 355 miliona KM, pokazuje studija razvoja energetskog sektora RS, a i okvirna strategija energetskog sektora BiH. Za izgradnju transportnog plinovoda bit će potrebno osigurati oko 150 miliona eura, ali glavni projekt još nije urađen – rekla je Kalabić na početku naučno-stručne konferencije o temi: "Turski tok, geostrateški interes zapadnog Balkana, izazov i prilika za BiH", koja se održava u Banjoj Luci.
Tvrdi da studije pokazuju da se radi o komercijalnom projektu, budući da će na transportni plinovod biti povezani svi veći industrijski potrošači kao što je Termoelektrana Ugljevik, gdje se planira izgradnja jedne blok stanice od 300 megavata, koja bi koristila prirodni plin za proizvodnju električne energije.
I rafinerije ulja i nafte u Modriči i Bosanskom Brodu će koristi oko 120 do 400 miliona kubika plina, što će zavisiti da li će prirodni plin biti korišten za energetske ili tehnološke potrebe.
Generalni direktor "Srbijagasa" Dušan Bajatović je potvrdio da je planiran krak prema Banjoj Luci u kapacitetu od milijardu i 200 metara kubnih, a odatle do hrvatske granice.
- Ukoliko budu ekonomski interesi odlučivali, onda je ovo razvojna šansa za BiH, odnosno oba njena entiteta. Mi ćemo predvidjeti krakove i za Federaciju BiH, ukoliko oni to žele. Bit će predviđen jedna krak i prema Hrvatskoj, ako žele plin iz ovog izvora – rekao je Bajatović, uvjeravajući da će "Turski tok" sigurno graditi u predviđenom obimu.
Analitičar iz Hrvatske Zoran Meter naglašava da svaki energetski projekt velikog obima ima dvije velike karakteristike – geopolitičku i ekonomsku.
- Treba sagledati puno širi kontekst, jer znamo kako je završio plinovod "Južni tok" – podsjetio je Meter, ali i naglasio da je plinofikacija potrebna ukoliko ima svoje kupce, ali nije želio govoriti koliko je to rentabilno u pogledu cijene.