Dionica autoputa Sarajevo - Tarčin puštena je u promet 2014. godine. JU Autoceste Federacije BiH zadužene su za održavanje navedene dionice, a primjetno je da veoma često na dijelovima autoputa vrše sanacije. Također, vidljivi su i dodatni radovi na sanaciji skoro svih šahtova na ovoj dionici.
Za N1 su govorli eksperti iz ove oblasti i saglasni su da je došlo do propusta u izvedbenim radovima.
“Ako su šahtovi projektirani rubom kolničke trake, revident glavnog projekta je to trebao uočiti i naložiti ispravke. Ako su šahtovi projektirani sredinom, a izvedeni rubom kolničke trake, to je trebao uočiti nadzor i naložiti izvođaču promjene u izvedbi. U konačnici, ako je nakon revizije projekta, izvedbe i kontrole od strane nadzora ipak došlo do nestručne izvedbe, odnosno pogrešnog pozicioniranja šahtova, onda su propusti trebali biti uočeni na tehničkom prijemu, koji nije mogao biti okončan do otklanjanja nedostataka”, kažu nam sagovornici.
Dodaju da ukoliko su šahtovi izvedeni rubom kolničke trake, odnosno linijom kretanja točkova vozila, nesporno su izloženi enormnom opterećenju, što značajno povećava rizik od njihovog pucanja ili odvajanja od revizijskog okna, samim time i izravnog i iznimno opasnog ugrožavanja sigurnosti prometa.
Poslali smo upit JU Autoceste Federacije BiH i pitali koliko se novca utrošilo na sanaciju šahtova od kada je ova dionica puštena u promet 2014. zaključno sa krajem 2021. U odgovoru stoji da JU Austoceste FBiH nisu vodile posebnu evidenciju o utoršenom novcu.
“Posebnu evidenciju troškova vezanih za bilo kakvu intervenciju na šahtovima revizionih okana u sistemu odvodnje na autocesti nemamo. U sklopu redovnog održavanja sistema odvodnje na godišnjem nivou radimo obavezna dva inspekcijska nadzora svih poklopaca šahtova, čišćenje drenažnih cijevi i glavnih kolektora tunelskih cijevi i cijevnih propusta duž trase. Svakodnevno prilikom ophodarskih obilazaka vodi se računa o stanju šahtova i eventualni nedostaci se evidentiraju i odmah se pristupa rješavanju eventualnih problema kroz radove redovnog održavanja.Sanacija šahtova i područja uz šahtove se radi prema potrebi i takvih intervencija u odnosu na broj ugrađenih revizionih okana duž ceste je zanemarivo malo.”
Direktno ugroženi ljudski životi
Eksperti za N1 kažu da ovakav odgovor Autocesta FBiH ukazuje na neprihvatljiv odnos.
“Naknadna sanacija ovih propusta podrazumijeva izmještanje šahtova od ruba u os kolničke trake, što podrazumijeva značajne troškove i usporavanje kretanja vozila na konkretnoj dionici. Iako se radi o ogromnim troškovima, naglašavam da su isti nebitni u odnosu na sigurnost prometa i ljudske živote koji su izravno ugroženi kako je prethodno navedeno. Naime, projektirane brzine i okolnosti na autocesti su takve da ja broj prometnih nesreća nesporno manji ali kad se dese, završavaju tragičnim posljedicama i velikom materijalnom štetom”, te dodaju da u konačnici, informacija koju smo dobili od strane JP Autoceste FBiH, “…da ne mogu utvrditi koliko su novaca do sad uložili u sanaciju šahtova…”, ne samo da je neodgovorna, nego ukazuje na apsolutno neprihvatljiv odnos nekih od uposlenika JP Autoceste FBiH prema poreznim obveznicima koji financiraju gradnju pojedinih dionica, čije kasnije korištenje naplaćuju JP Autoceste FBiH.
