U Bosni i Hercegovini rat se osjeća u zraku: vođa bosanskih Srba Milorad Dodik poduzeo je konkretne korake ka otcjepljenju RS. Šta EU sada može učiniti, koji međunarodni saveznici podržavaju Dodika i zašto je srpski lider pozvao na lov protiv jednog CSU političara?
Eksperti govore o najtežoj krizi od završetka rata u Bosni 1995. godine: vođa bosanskih Srba Milorad Dodik sve glasnije prijeti podjelom Bosne i Hercegovine – i već je poduzeo konkretne korake u tom smjeru, piše austrijski medij GMX.
Tako je donio zakone prema kojima državne pravosudne i policijske institucije više ne smiju djelovati na teritoriji RS. Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva entiteta – Federaciju Bosne i Hercegovine i RS.
Dodik potpaljuje vatru na Balkanu
Sada je lider RS Dodik izmijenio Krivični zakon tako da se kažnjavaju službenici koji nastave raditi u državnim institucijama. Osim toga, najavio je formiranje vlastite granične policije i uveo "Zakon o stranim agentima".
U Parlamentu RS sredinom marta izjavio je: "Mi ćemo loviti Šmita". Ovdje se misli na CSU političara Kristijana Šmita (Christian Schmidt), visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. On kao aktuelni nosilac te funkcije nadgleda političke procese u zemlji i ima ovlaštenja državne vlasti.
Ovo su riječi koje dolaze iz usta nekadašnjeg reformatora i nosioca nade. Međutim, danas je lider RS više noćna mora za zapadni Balkan. Dodikove oštre riječi protiv Šmita imaju svoj razlog: krajem 2023. godine potpisao je dva zakona kojima se odluke visokog predstavnika UN-a proglašavaju nevažećim u RS.
Zbog toga je Dodik u februaru ove godine pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja. Od tada je protiv njega raspisan i nalog za hapšenje.
Dodik želi podijeliti Bosnu i Hercegovinu
- Retorika o secesiji kod Dodika nije nova, na tome gradi svoju politiku već deset godina - kaže politolog i stručnjak za istočnu Evropu Vedran Džihić.
Do sada je prijetio, pravio male korake naprijed i kroz pritisak postizao kompromise.
- Zbog toga je država uvijek iznova bila u krizi, institucije su bile blokirane.
Sada je Dodik otišao korak dalje.
- Njegov učinak u vlasti se pogoršao, opozicija je postala jača, a pritisak iz određenih zemalja EU se povećao - analizira Džihić.
Osim toga, presuda ga je dovela u politički neizvjesnu situaciju.
Džihić ocjenjuje trenutnu opasnost kao "ogromnu":
- Poredak mira je doveden u pitanje - kaže on.
Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine nastojalo se uspostaviti mirni poredak nakon rata u Bosni.
- Za tri naroda stvorena su dva teritorijalna entiteta. U RS većinom žive Srbi, dok u Federaciji Bosne i Hercegovine žive pretežno muslimanski Bošnjaci i bosanski Hrvati - objašnjava ekspert.
Međutim, sporazumom iz Dejtona je također određeno da suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine moraju biti očuvani - upravo to Dodik sada krši svojim zakonima.
- Također je odlučeno da se u RS ne može započeti novi ustavotvorni proces – prema centralnom ustavu, manji bosanski entitet za to zapravo nema pravo - kaže Džihić.
Dodik je nekada važio za "izdajnika"
Međunarodna zajednica je nakon rata sredinom 1990-ih imala ideju da će se država ujediniti i možda vratiti na stanje prije rata.
- Ali to se nije dogodilo. I dalje se politika vodi pozivajući se na druge narode i ugroženost vlastite nacije - kaže Džihić.
Pri tome je Dodik nekada i sam važio za "izdajnika" među srpskim nacionalistima. Kada je 1998. godine prvi put postao premijer RS, bosanska država je bila u reformskom procesu – također i ka EU integracijama.
- Tada se Dodik predstavljao i djelovao kao konstruktivan političar. Zalagao se za državne reforme, poput uspostavljanja državnog tužilaštva i policijske agencije - podsjeća Džihić.
Međutim, posebno nakon svjetske ekonomske krize, mnogi građani su stekli utisak da nema brze perspektive za evropske integracije. Sve više su se okretali nacionalistima – a Dodik je bio vodeći političar na srpskoj strani.
Danas, nekadašnji reformator na putu ka Evropi nalazi se na crnoj listi SAD i teži ujedinjenju RS sa susjednom Srbijom. 2016. godine prvi put je organizovao referendum o nezavisnosti RS - iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine prethodno proglasio takvo glasanje neustavnim.
Da li će nalog za hapšenje Dodika biti sproveden, ostaje neizvjesno. On je najavio da će ga štititi policija RS - što znači da bi svaka intervencija mogla predstavljati sigurnosni rizik za Bosnu i Hercegovinu.
Na Balkanu ponovo prijeti rat
- Imamo državu koja je nastala iz rata. U tom ratu je ubijeno stotinu hiljada ljudi, a dva miliona ih je protjerano - kaže Džihić.
Ako se sada, 30 godina kasnije, sve ponovo otvara, de facto se vraćamo u ratno vrijeme.
- U najgorem scenariju moglo bi doći do novih oružanih sukoba ako Dodik nastavi sa svojim idejama, a Bošnjaci kažu: "Nećemo dozvoliti da nam se, kao devedesetih, ponovo otme dio zemlje" - upozorava Džihić.
Osim toga, Dodik ima podršku iz inostranstva: srpski predsjednik Aleksandar Vučić bi, na primjer, mogao priskočiti u pomoć bosanskim Srbima.
- To je izuzetno opasno. Sve se to dešava u evropskom susjedstvu, u trenutku kada se geopolitički mnogo toga mijenja. To je sve igra vatrom - kaže politolog.
Mogućnost da neko u ovom sukobu preuzme ulogu posrednika, Džihić smatra malo vjerovatnom.
- Gotovo da nema šta da se posreduje. Zakoni države Bosne i Hercegovine jasno kažu da su usvojeni zakoni RS neustavni.
On smatra da je EU dužna uvesti sankcije - kao što su to već učinile SAD. Međutim, mađarski premijer Viktor Orban je blizak prijatelj i saveznik Dodika – i želi spriječiti bilo kakvu oštru akciju protiv njega.
- Dodik također ima podršku ruskog predsjednika Putina. Računa na to da će mu on u krajnjem slučaju pomoći.
Ponovo tinja na Balkanu – već viđeno.
