Pravo glasa imalo je 18 miliona ljudi, a prema konačnim podacima Državne izborne komisije na izbore je izašlo 78,66 posto upisanih birača.
Pored Asada, na izborima su učestvovali jedan bivši ministar i bivši opozicionar. Njih dvojica su zajednom imali manje od pet posto glasova.
Bashar al-Asad obnašat će funkciju predsjednika četvrti put zaredom.
Vlada tvrdi da izbori pokazuju kako Sirija normalno funkcionira unatoč desetljetnom ratu. Opozicija i zapadne nacije izbore su smatrali kao priliku za učvršćivanje Asadove vlasti.
Asad je prvi put došao na vlast 2000. godine, nakon smrti njegova oca Hafeza koji je vladao 30 godina.
Asadovo predsjedništvo obilježio je desetljetni rat koji je izbio nakon mirnih prosvjeda protiv njegove autoritarne vladavine 2011. U ratu su poginule stotine tisuća ljudi, a 11 milijuna stanovnika, što je otprilike polovica stanovništva zemlje, napustilo je svoje domove.
Francuski, talijanski, britanski i američki ministri vanjskih poslova u utorak su, kritizirajući Asada, u zajedničkom priopćenju izjavili da izbori u Siriji neće biti slobodni i pošteni.
