Arheološka istraživanja na području Kopila i Gradišča kod Zenice traju već nekoliko sedmica, a za to vrijeme pronađen je veliki broj predmeta od keramike, kostiju životinja te drugih predmeta koji dokazuju da su ovo mjesto naseljavali ljudi hiljadama godina. Ovo su i prva arheološka istraživanja na području Zenice u posljednjih oko 40 godina.
Međunarodni projekat
Gavranović je rekao kako se radi o projektu Instituta za orijentalnu i evropsku arheologiju austrijske Akademije nauka koji za cilj ima ispitivanje naselja iz željeznog i brončanog doba.
"Radi se o međunarodnom projektu Instituta, Muzeja grada Zenice te studenata Filozofskog fakulteta u Sarajevu. To je austrijsko-bosanska kooperacija. Ova istraživanja se vrše u okviru malo većeg projekta austrijske Akademije nauka koji se zove 'Vizualizacija nepoznatog Balkana' i to je trogodišnji projekat u kojem je uključeno pet studija iz BiH i Srbije", kazao je Gavranović.
Dodao je da su se odlučili za istraživanja u zeničkom bazenu upravo zbog potencijala koje je kao arheolog prepoznao na tom području.
"Radi se o ispitivanju brončano i željeznodobnih naselja u jednom specifičnom krajoliku Srednje Bosne, imamo dolinu rijeke Bosne i okolna brda i naselja. Drugi projekti se vrše u okviru ovog velikog projekta u Semberiji, imamo projekat koji smo radili u novembru prošle godine, te tri ostale studije u Srbiji. Cilj je da se u jednom diakronom pregledu što više upoznaju ljudske, prethistorijske zajednice na Balkanu, od prvih stočarsko-zemljoradničkih populacija do početka Željeznog doba", rekao je Gavranović.
Kontinuitet naseljavanja
Istraživanja na ovim lokalitetima počela su nakon snimanja terena LIDAR-om te geomagnetskim ispitivanjima koja su pokazala anomalije. Radilo se iskopavanje na nekoliko "sondi", prostora veličine od oko 5x5 metara, na kojem se polako čisti sloj po sloj zemlje.
Istaknuo je činjenicu da je lokalitet Kopilo kod Zenice bio u kontinuitetu naseljavan barem 800 godina.
"U ovogodišnjim ispitivanjima istraživali smo lokalitete iz željeznog i bronačnog doba, okvirno oko 3.000 godina prije danas, drugi milenij prije nove ere, i ovdje imamo specifičan obrazac naseljavanja u zeničkom bazenu, gdje su sva ta naselja na jako visokim pozicijama. Kopilo je na 610 metara nadmorske visine, susjedno Gradišće je na 910 metara nadmorske visine. Očito je postojala potreba da se naselja osnivaju na visokim terenima i sva naselja su utvrđena, sva imaju foritfikacijske sisteme tako da kroz tu činjenicu možemo zaključiti da je postojala potreba odbrane", govorio je Gavranović o nalazima.
Na Kopilu, kazao je austrijski stručnjak, postoji kontinuitet naseljavanja od najmanje 800, 900 godina, počevši od kasne bronce do latinskog perioda, do 2. stoljeća prije nove ere.
"To zaključujemo na osnovu nalaza koje smo našli i u ovoj kampanji, a lokalitet je istraživan 70-ih i 80-ih godina, ali sad imamo puno više mogućnosti da uz pomoć novih metoda izvučemo što više informacija iz tih nalaza", rekao je Gavranović.
Glinena figura
Rekao je kako su ove godine imali veliku sreću, posebno na lokalitetu Kopilo, da pronađu veliki broj predmeta, poput keramičkih posuda svih vrsta, ukrasa i formi, ostatke tkalačkog stana, tegove, kamena oruđa, koštana oruđa, a ljudi koji su naseljavali ovaj prostor su i vrlo rano počeli topiti željezo iz željezne rude, a do ovog zaključka se došlo pronalaskom dva željezna predmeta, jednog noža i šila te ostataka šljake.
U toku istraživanja, arheolozi su pronašli i glinenu figurinu od oko 10 centimetara, što do sada nigdje na području Srednje Bosne nije pronađeno.
"Stvarno neočekivan nalaz u ovom sloju iz željeznog doba je figurina izrađena od gline, predstava ljudskog lika s muškim spolnim organom i šematiziranim licem. Takav nalaz nije bio poznat nigdje s područja Srednje Bosne iz tog doba i svakako je novina i vjerujem da će odjeknuti u stručnom svijetu, jer otvara nam mogućnosti interpretacije i pored tog nekog svakodnevnog života, pošto se radi o društvima o kojim nemamo pismenog traga. Ta figurina nije svakodnevni predmet, nema funkciju osim kultnog, magijskog, religijskog i to nam otvara prozor da pogledamo i pokušamo shvatiti o vjerovanjima tih ljudi tada", zaključio je Gavranović.
Magistar arheologije s Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu Edin Bujak rekao je kako na području Zenice postoji više od 15 prahistorijskih naselja.
"Iz Zenice sam te sam kroz svoje radove obišao većinu arheoloških lokaliteta na području Zenice i mogu da kažem da se ovdje nalazi više od 15 prahistorijskih gradina, naselja, koja su specifična i interesantna. Imamo ih uglavnom raspoređene po uzvišenim položajima i tako uokviruju zenički bazen. Mi smo se bazirali na dvije strane tog bazena, Gradišće gdje imamo šest prahistorijskih naselja te Kopilo koje je interesantno samo po sebi. Cilj nam je da mapiramo naselja i pokušamo rekonstruisati i dati hronologiju tog života u bronzanom i željeznom dobu u svim naseljima, a da li ćemo u svim tim naseljima vršiti istraživanja, to sada ne znamo. Za početak radimo ovdje i tu ćemo raditi najvjerovatnije i naredne godine, ali probat ćemo mapirati sva ta gradinska naselja", rekao je Bujak.
Nalazi su nacionalno blago
Rekao je kako priliku da rade na iskopinama imaju i studenti arheologije iz Sarajeva, što čitavom ovom projektu daje edukativnu svrhu, pored one naučne.
"Saradnja je jako dobra, po zakonima države BiH, sav arheološki materijal pronađen u našoj zemlji je nacionalno blago, ne smije se iznositi niti prodavati, tako da je sasvim normalno da će svi ovi nalazi krasiti vitrine zeničkog muzeja i biti dostupne svim posjetiocima, koji će se moći upoznati s tom dalekom prošlošću zeničkog kraja, a nakon tih prvobitnih analiza i objave materijala od strane rukovodioca projekta, taj materijal će biti dostupan drugim naučnicima. Kolega Gavranović će sa svojom ekipom, kao i ja, vrlo uskoro objaviti neke radove pa će i svjetska naučna javnost biti upoznata s ovim rezultatima", rekao je Bujak.
On je objasnio kako su ljudi kroz različita vremenska razdoblja svoje naseobine stvarali na različitim mjestima pa je u neolitu jedno naselje evidentirano u mjestu Drivuša kod Zenice, koje je formirano u dolini rijeke Bosne, dok je u mlađim periodima poput željeznog i brončanog doba gradnja naselja vršena na uzvisinama poput Kopila i Gradišča. Dodao je kako je na području Zenice potrebno još mnogo istraživanja, a da takvih nije bilo uglavnom zbog nedostatka novca, ali i činjenice da Zenica, prema riječima Bujaka u posljednjih oko 30 do 40 godina nije imala arheologa.
Nakon arheoloških istraživanja, slijedi pranje, opisivanje i sortiranje nalaza pronađenih na ovim lokalitetima, nakon čega slijedi predstavljanje nalaza u naučnim radovima,prenosi N1.
Projekat finansira Institut za orijentalnu i evropsku arheologiju austrijske Akademije nauka, dok je Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona obezbijedilo smještaj za učesnike na projektu u studentskom domu u Zenici.
