Građani Sarajeva, Banjaluke i Mostara složni su u stavu da su Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine neophodne promjene kako bi država bolje funkcionisala kao i da bi najbolje bilo kada bi rješenje pronašli domaći akteri bez utjecaja velikih svjetskih sila i sa istoka i sa zapada, javlja Anadolu Agency (AA).
Sarajka Alma Borovac kazala je kako su njena očekivanja od međunarodne zajednice, u kontekstu izmjena Izbornog zakona, da BiH urede onako kako je i u njihovim zemljama.
“Neka nas ne stavljaju u torove, mi to nikad nismo bili. Mi smo uvijek bili Evropljani”, poručila je Borovac.
Dodala je kako izmjene izbornog zakona ne smiju biti na štetu države, već u korist građana.
“Mi smo uvijek živjeli i živjet ćemo skupa, a oni nas odvajaju i stavljaju u torove. Neka izvine svi, trojica, četvorica, ali ovdje ima građanska država. Meni je to uvijek bila i uvijek će biti”, kazala Borovac, naglašavajući kako je nelogično ne dozvoliti svakom građaninu da bira koga želi i kome vjeruje da može voditi državu.
Nenad Radović, također iz Sarajeva, djelimično je optimista jer, kako je kazao, vidi se da se nešto dešava. Ipak, nema velikih očekivanja od aktuelnih pregovora.
“Mi smo generalno svi prevareni na ovom prostoru. Možemo imati nadu, ali nisam baš siguran. Jesam djelimično optimista, jer vidim da se nešto dešava, ali mi moramo rješavati konkretne stvari. Jer, na kraju samo dobijemo opet bosanski lonac, koji se samo okreće”, kazao je Radović.
Smatra kako je jasno šta su rješenja i da Bosanci i Hercegovci znaju šta žele.
“Želimo normalnu i prosperitetnu državu, ništa više. Sva polovična i iznuđena rješenja nisu dobra rješenja. Jasno je svakom građaninu BiH šta mi želimo, a to nije ništa posebno. Da živimo u jednoj državi kao ljudi”, rekao je Radović, dodajući kako će međunarodna zajednica uvijek koristiti neslogu i nemar ljudi u BiH.
Slaže se s time da u BiH svako treba imati pravo da bude biran te dodaje kako tročlano Predsjedništvo BiH predstavlja sve građane Bosne i Hercegovine. Nastup međunarodne zajednice u cijelom ovom procesu ocijenio je licemjernim, jer, kako je kazao, oni koji dolaze u BiH (na pregovore) nisu došli iz nekih plemena, već iz uređenih država.
“Ljudi koji dolaze iz međunarodne zajednice nisu došli iz nekih plemena već iz uređenih država i znaju dobro kako to funkcioniše i kako to može funkcionisati. Sve se to može urediti. Donesete zakone, poštujete ih, ne možete nešto donijeti pa onda negirati. To je potpuno nakaradno. Ako postoji neki međunarodni faktor treba reći da to tako ne može”, kazao je Radović te dodao: “Vidite da je ovo interes ove trojke, nekog manje nekog više, da ne bih izdvajao, u principu nam čine štetu."
Radović je mišljenja da BiH neće biti podijeljena, ali je naglasio kako u cijeloj ovoj priči u drugi plan padaju glavni problemi ove zemlje, a to su velika poskupljenja, štrajkovi rudara, masovan odlazak ljudi te činjenica da BiH postaje zemlja staraca i država na ekonomskom dnu.
Mostarka Adela Gosto je rekla kako je reforma Izbornog zakona nešto što je neupitno potrebno Bosni i Hercegovini.
“Ona za sobom vuče i izmjene Ustava, koji je gledajući s ove vremenske distance donesen ‘ad hoc’, odnosno kao improvizirano rješenje. Možda je čak i svjesno napravljen takvim kako bi bio neuspješan. Zakon se mora uskladiti s presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH. Presude koje su donesene imaju za cilj ukloniti diskriminaciju na način da se u Predsjedništvo i Dom naroda BiH omogući kandidatura i građanima koji se ne izjašnjavaju kao jedan od tri konstitutivna naroda. Najveći problem je što stranci o promjenama razgovaraju s predstavnicima političkih stranaka umjesto da razgovaraju s predstavnicima državnih institucija. Građani nisu uključeni u ovaj proces pa se samim tim sa smiješnim brojem glasova na državnom nivou Dragan Čović smatra predstavnikom Hrvata, a za njega Hrvat u Sarajevu nije legitiman. S druge strane, Milorad Dodik se smatra ‘mesijom obećane zemlje’ koju je zamislio u svojoj glavi. Ne vidim dogovor u skorije vrijeme. Prijedlozi koji dolaze od strane HDZ-a i SNSD-a su neprihvatljivi i vode dubljim podjelama BiH”, rekla je Gosto.
Njen sugrađanin Zoran Kolobara je rekao da je potrebno sjesti i donijeti najbolje rješenje za sve građane BiH ukoliko većina nije zadovoljna trenutnim zakonom.
“Nemam nikakva očekivanja od pregovora u Sarajevu, jer da se htjelo nešto uraditi dosad – uradilo bi se. Našim političarima dolazak stranaca znači samo pojačavanje slike u medijima. Sama prisutnost i potreba stranaca govori da je nešto trulo i bezvoljno. Ne vjerujem da je moguć dogovor, možda neka izmjena koja bi zadovoljila jednu stranu – da, ali za dogovor teško, jer bi sve strane morale biti zadovoljene, a vidimo da su mišljenja dijametralno suprotna”, rekao je Kolobara.
Dragan Kajkut iz Banjaluke smatra da bi dogovor o izmjenama Izbornog zakona bio izuzetno dobar za sve, ali poznavajući društvo i političare strahuje da do toga neće doći.
“Bilo bi idealno kada bi domaći političari mogli da se dogovore, ali bez uticaja stranog faktora, bile to Sjedinjene Američke Države, Rusija ili Evropska unija, bojim se da je to nemoguće, a tu su onda prvenstveno njihovi interesi. Mi smo za njih druga zemlja trećeg reda i oni gledaju samo interese”, rekao je on.
Za stanje u BiH krivi domaće političare.
“Mislim da nije problem u narodu. Imam prijatelje svih drugih vjera i nacija, nikakav problem nije među ljudima, ali mislim da je veliki problem politika koja radi sve zbog ličnih interesa i koristi koju mogu imati od toga”, rekao je Kajkut.
Njegov sugrađanin Dragan Dragić kaže da ne prati aktuelne pregovore i dodaje da je to toliko zapetljano da normalan čovjek teško može naći vremena za to.
“Najbolje bi bilo da domaće vlasti promijene, kao u porodici gdje imate tri brata, pa imanje koje ostane od oca treba da se podijeli ravnomjerno toj braći i onda će biti mir u toj kući. Ovako kod nas ovo je sve nakaradno, naopako, ima jedan brat koji ima velike želje, htio bi sve sebi, a druga dva ne mogu da žive i tako je otprilike kod nas”, kazao je on.
Smatra da treba vratiti stvari na početak, na osnovni Dejton, kako je dogovoreno tamo i odatle krenuti.
Istakao je da sve što govore domaći političari ne treba sve gledati kroz sukobe, jer je to politika.
“Neka se političari sukobljavaju, neka se bore, ne treba to da se prenosi na narod da se narod boji rata i sukoba, mislim da od toga nema ništa”, rekao je on.
