Predsjednik Njemačke Frank-Walter Steinmeier je večeras Merkel uručio najviše državno odlikovanje. Predsjednik, čija je funkcija protokolarna, može da dodijeli nagrade i odlikovanja pojedincima koji su najviše doprinijeli naciji. Najistaknutiji je Orden za zasluge koji se od 1951. dodjeljuje Nijemcima, kao i strancima za dostignuća na političkom, ekonomskom, društvenom ili intelektualnom planu.
Dok je više od 260.000 ljudi dobilo neku vrstu ordena za zasluge, Merkel će, kako su naveli u predsjedničkom uredu, biti tek treća koja će dobiti najviši orden koji se dodjeljuje njemačkim građanima - Grosskreuz ili Veliki krst. Orden najvišeg stepena namijenjen je za strane zvaničnike i najviše njemačkog predsjednika.
Šarm troje kancelara
Prethodna dvojica dobitnika priznanja također su bili kancelari i pripadali su istoj stranci kao i Merkel, Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU). Konrad Adenauer, prvi lider zemlje nakon Adolfa Hitlera, odlikovan je Velikim krstom 1954. godine. Helmut Kohl, koji je doprinio ponovnom ujedinjenju Njemačke i dao zeleno svjetlo da se eurom zamijeni njemačka marka, odlikovan je 1998.
Adenauer i Kohl su bili na čelu zemlje u važnim periodima njemačke poslijeratne historije. Bez obzira na političke stavove ili posljedice njihovih odluka, oni su, kako za Deutsche Welle (DW) ocjenjuje Albrecht von Lucke, komentator časopisa "Sveske za njemačku i međunarodnu politiku", bili primorani da donose smjele političke odluke.
Von Lucke smatra da se Merkel nije uzdigla do tog nivoa liderstva. Vrijeme tokom kojeg je bila na vlasti naziva erom 16 izgubljenih godina.
"Tek počinjemo da shvatamo koliko je problematično nasljeđe Merkel. Sada joj dati takvu nagradu je potpuno preuranjeno i to nije prava nagrada. Još uvijek nije jasno šta su njene zasluge, a šta neuspjesi", konstatovao je.
Kontroverzno kancelarkino nasljeđe
Klimatska kriza, koja se sve više zaoštrava i ruski rat protiv Ukrajine, koji je počeo ubrzo nakon što je Merkel napustila funkciju krajem 2021., umanjili su široku podršku koju je imala u zemlji i inostranstvu dok je bila na vlasti.
Pod Angelom Merkel, koju su zvali "klimatska kancelarka", Njemačka nije ostvarila ciljeve za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte. Kritičari smatraju da je Merkel bila previše blaga prema Rusiji, dok se sve veća energetska zavisnost Njemačke od Rusije tokom njenog mandata tumači kao greška.
U jednom od rijetkih prošlogodišnjih javnih nastupa, osudila je rusku agresiju u Ukrajini, ali je branila svoje diplomatske napore. "Zbog toga se neću izviniti", rekla je publici u Berlinu.
Oni koji je podržavaju napominju da se njena politika prema Rusiji nije mnogo razlikovala od politike drugih kancelara, bez obzira kojoj su stranci pripadali. Kada je riječ o ekonomiji, energetici i kulturi, Njemačka je dugo bila bliža Rusiji nego mnogim evropskim saveznicima.
Godine kada je bila kancelarka neki vide kao izgubljenu priliku, dok joj drugi pripisuju zasluge jer je tokom perioda ogromnih preokreta branila status kvo.
Nerado u centru pažnje
"Uspjela je da održi Evropsku uniju na okupu i da je ojača u burnim vremenima", kazao je za DW Lucas Schramm, politolog sa minhenskog Univerziteta "Ludwig Maximilian".
Bankarska, dužnička i izbjeglička kriza pred njenim očima su pogodile EU. Velika Britanija je napustila Uniju, dok su Sjedinjene Američke Države pod predsjednikom Donaldom Trumpom bile otvoreno neprijateljske prema njoj.
"Aktuelni šefovi država i vlada nedavno su rekli da Merkel nedostaje na samitima Evropskog vijeća zbog njenog autoriteta", dodaje Schramm.
Debata o nasljeđu Angele Merkel nije ni blizu kraja i na nju će utjecati događaji koji tek predstoje. Opravdana ili preuranjena, odluka da joj se dodjeli Orden za zasluge vraća penzionisanu kancelarku u centar pažnje. To je pokušavala da izbjegne dok je bila na funkciji, ali i otkako se vratila privatnom životu, piše DW.
Foto:Arhiv
