Po rastu BDP-a u prošloj i procjeni za tekuću i narednu godinu, Hrvatska se nalazi među državama Evropske unije čija se privreda najbrže oporavlja, poručio je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade Hrvatske te najavio mjere koje će ublažiti udar na standard građana uvjetovan porastom cijena energenata na globalnom nivou, javlja Anadolu Agency (AA).
Mjere za ublažavanje porasta cijene energenata
Vlada Republike Hrvatske priprema paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata zbog porasta cijena na globalnom tržištu, najavio je hrvatski premijer Andrej Plenković, dodavši kako su stanovnicima ostalih država članica Evropske unije cijene energenata već porasle.
Naveo je kako su stanovnicima u Evropskoj uniji cijene električne energije krajem prošle godine porasle u prosjeku za 30 posto, a plina preko 70 posto, dok su kućanstva u Hrvatskoj još bez tih poskupljenja.
- Zbog sve izvjesnijeg poskupljenja plina i struje koje bi se trebalo dogoditi od 1. aprila, najavili smo da će Vlada reagirati i donijeti snažan paket mjera u kojem će sudjelovati više resora kako bi se ublažio udar na standard građana - poručio je premijer Hrvatske.
Najugroženije skupine
Naglasio je kako je Vlada nedavno ponovno ograničila rast cijena eurosupera, eurodizela i plavog dizela.
Paket mjera Vlade bit će predstavljen sredinom sljedeće sedmice, a odnosit će se na povećanje socijalnih transfera najugroženijim skupinama u društvu, socijalnim ustanovama i umirovljenicima.
Rast cijena struje i plina bit će nemoguće u potpunosti izbjeći, ali bit će što manji, u što će biti uključena i Hrvatska elektroprivreda (HEP), najavio je premijer.
Paket mjera zaštit će najugroženije skupine, ali djelovat će i prema privrednim subjektima, poduzetnicima, kućanstvima, umirovljenicima i poljoprivrednicima.
Povećana procjena rasta BDP-a
Zimske procjene Evropske komisije (EK) govore da je procijenjeni rast na razini EU povećan s 5 na 5,3 posto za prošlu godinu, dok je za 2022. procjena smanjena s 4,3 na 4 posto.
- Za Hrvatsku je u 2021. procjena rasta BDP-a povećana s 8,1 na 10,5 posto, dok je za 2022. smanjena procjena s 5,6 na 4,8 posto, od 2023. s 3,4 na 3 posto. Prema ovim prognozama, s ovim rastom BDP-a od 10 posto Hrvatska bi bila druga najbrža rastuća privreda nakon Irske koja očekuje rast od 13,7 posto, a imali bismo dvostruko veću stopu rasta BDP-a od prosjeka EU-a koji se procjenjuje na 5,3 posto - zaključio je Plenković.
Istaknuo se kako se BDP Hrvatske u 2021. godini vratio na pretkrizna vremena, prije 2019. godine te kako je oporavak potaknut izvozom roba i usluga koji je u prvih 11 mjeseci porastao za 26,5 posto, što je najbolji rezultat u EU, nakon Grčke i Estonije, uslijed dobre turističke sezone i potrošnje.
