Na času geografije donjovakufskim srednjoškolcima održao je prigodno predavanje, upoznao ih sa svojim naučnoistraživačkim radom te stečenim znanjem i iskustvima. Andrej Gajić vezan je za Donji Vakuf, gimnaziju je pohađao u Bugojnu, a Prirodno-matematički fakultet završio u Sarajevu.
Iako nema ni trideset godina, već je stekao svjetsku reputaciju naučnika istraživača morskih dubina u oblasti utjecaja zagađenja, odnosno mikroplastike, teških metala, pesticida i ratnog otpada na razvoj bolesti kod morskih pasa i raža u Mediteranskom i Crvenom moru.
- Moj tim se bavi morskim psima. Do sada sam susreo 40–50 vrsta i pri tome imao puno „bliskih“ susreta. Imamo posebne metode rada sa životinjama koje su se pokazale vrlo učinkovite. One se baziraju na razumijevanju njenog ponašanja, a ne na insistiranju da se nešto uradi – naglašava Gajić.
Gajić je zajedno s kolegama objavio više od 20 radova sa svojim kolegama o diverzitetu Neumskog zaljeva.
- Velika meduza, Demonema dalmatinum, koja je u svijetu vrlo rijetka, može se vidjeti u Neumu. PoređenjA radi, na godišnjem nivou zabilježi se tek tridesetak nalaza ove vrste, a u Neumu je bude više od 200. Promjer diska velike meduze iznosi do metar, dužina više od pet metara, nisu opasne, ali su impozantne i interesantne –kazao je Gajić između ostalog na predavanju.
Brojne studije
Gajić je autor više od 50 originalnih naučnih radova, rukovodio je u više od 30 studija na teritoriju Evrope, Azije i Afrike i koordinirao snimanje nekoliko dokumentaraca za međunarodne, a autor je i jedne naučnopopularne knjige.
Neformalno obrazovanje
- Tokom svoje čitave karijere zalažem se za neformalno obrazovanje, smatram da je to onaj segment koji donosi istinske vrijednosti bilo kojem stručnjaku, posebno u situaciji kada obrazovni sistem nije baš moderno koncipiran. Svi moji veći angažmani koje sam imao bilo gdje u svijetu rezultat su moga neformalnog obrazovanja. Iako smatram da je formalno obrazovanje nešto što čovjek mora da završi, ali ne mora biti srž rada – ističe Gajić.
