Da zlo bude veće, dosad niko nije odgovarao za ovakvo postupanje, što je, kako tvrde stručnjaci, stvorilo jednu vrstu koruptivno-anarhističkog poslovanja u oblasti javnih nabavki.
Na ovaj način, postupci koji su provedeni u svim institucijama i preduzećima za koje smo utvrdili da ne šalju svoje izvještaje rađeni su skriveno od očiju javnosti.
Među 853 ugovorna organa nalazi se pregršt tužilaštava, sudova, mnistarstava, vlada, skupština...
Tako u prošloj godini, premo podacima do kojih smo došli, preko 20 ministarstava nije ispoštovalo zakon i predalo izvještaj Agenciji za javne nabavke. Ono što je najgore jeste da se među njima nalazi i Ministarstvo pravde BiH.
Tu su još i :
• Ministarstvo financija HNŽ
• Ministarstvo građenja i prostornog uređenja HNK
• Ministarstvo građevinarstva, obnove, prostornog uređenja i zaštite okoliša HBŽ
• Ministarstvo hrvatskih branitelja iz domovinskog rata Grude
• Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona
• Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo
• Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede
• Ministarstvo pravosuđa i uprave HBŽ
• Ministarstvo pravosuđa i uprave Posavske županije
• Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne zaštite i prognanih HBŽ
• Ministarstvo stambene politike Kantona Sarajevo
• Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK
• Ministarstvo za boračka pitanja ZDK
• Ministarstvo za finansije BPK
• Ministarstvo za pravosuđe, upravu i radne odnose BPK
• Ministarstvo za privredu BPK
• Ministarstvo za privredu ZDK
• Ministarstvo za rad socijalnu politiku i izbjeglice
• Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice BPK
• Ministarstvo za urbanizam, prostorno uređenje i zaštitu okoline
• Ministarstvo zdravstva i socijalne politike SBK
• Ministarstvo zdravstva ZDK
• Ministarvstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo
Inače, ovakvo nepoštovanje Zakona donosi mnogobrojne nepravilnosti. Tako svake godine iz Agencije za javne nabavke dobijamo nepotpune izvještaje u kojima nedostaje na stotine ugovornih organa i njihovih dogovorenih poslova milionske vrijednosti.
Zato i iz same Agencije naglašavaju da njihovi godišnji izvještaji koji se koriste u mnogobrojnim institucijama i kao izvor za razna istraživanja i predstavljanja trenutnog stanja u oblasti javnih nabavki, ne predstavlja ukupna javna sredstva koja su institucije vlasti, pravna lica, sektorski ugovorni organi i asocijacije, na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini koristili za nabavku roba, pružanje usluga i izvođenje radova.
„Iako je vidljiv trend rasta broja ugovornih organa registrovani u sistemu „E-nabavke“ i dalje je evidentan problem, da veliki broj ugovornih organa nije registrovan u sistemu „E-nabavke“, zbog čega ne objavljuju Obavještenja o dodjeli ugovora u skladu sa članom 74. stav (1) Zakona odnosno ne dostavljaju izvještaje o provedenim postupcima javnih nabavki u skladu sa članom 75. stav (1) Zakona, što utiče na egzaktnost statističkih podataka o postupcima javnih nabava u BiH,“ naglašavaju i u izvještajima Agencije.
Oni rade godišnji izvještaj koji je urađen samo na osnovu podataka dobivenih iz objavljenih obavještenja o dodjeli ugovora i dostavljenih izvještaja za dodijeljene ugovore malih vrijednosti od strane registrovanih ugovornih organa u sistemu „E-nabavke“ .
A šta je sa onih 853 organa koji ne žele da objave svoje ugovore? Pa, oni posluju u mutnom.
Kako su nam rekli stručnjaci, ovakvo poslovanje je potpuno netransparentno.
Igor Vukajlović iz udruženja Tender navodi da mi nemamo kvalitetne izvještaje na osnovu kojih bi znali šta su nam najveći problemi.
„Izvještaji o javnim nabavkama zvanične Agencije su nepotpuni i kao takvi daju krivu sliku o javnim nabavkama, a naročito o netransparentnim. Posebno onim u kojima je prisutna korupcija. A to se dešava jer ugovorni organi kada provedu netransparentnu nabavku oni nju žele da prikriju. A to rade na takav način da ne šalju izvještaj. Prema zvaničnim izvještajima mi smo među najtransparentnijim zemljama u Evropi, ali to je laž“, kaže Vukajlović.
Da se izvješaji u BiH fingiraju, a da su javne nabavke prepune korupcije pokazuje i njihov udio u BDP-u.
Naime, u zemljama sa najtransparentnijim nabavkama udio u BDP-u je preko 20 odsto, a prema našim izvještajima to je 5, 7, 8 odsto. Naravno, on je u stavrnosti mnogo veći, ali ogroman dio se ne prikazuje i skriva.
Samim tim, i politike koje se dalje kreiraju na tim podacima su nerelevantne i ne pogađaju pravo stanje.
„Mi smo radili istraživanja gdje smo vidjeli da je samo jedna četvrtina javnih nabavki javna. Čak dvije četvrtine nabavki se provode u četiri oka, gdje se dogovaraju dva čovjeka, odnosno ponuđač i ugovorni organ. Za takve nabavke ne postoji pravna zaštita i za njih niko ne zna, a one u sebi sadrže najviše korupcije“, kaže Vukajlović.
On podsjeća da postoje i slučajevi gdje se provode pregovarački postupci bez objave jer se navodno ugovornim organima žuri.
„Oni navedu da im je hitno, nisu stigli jer su bili lijeni. E sad, kad oni to urade tako, logično je, sa njihove strane da takav ugovor ne pošalju Agenciji. Jer, ako to urade postoji mogućnost da će neko to vidjeti. Zato je bolje ne slati izvještaje i tako izbjeći kaznu. To može da utvrdi onda jedino revizija, ali ona ne ulazi u većinu organa“, rekao je Vukajlović
Zanim,ljivo je da se na Portalu javnih nabavki iz dana u dan povećava broj ugovornih organa, a da i pored toga imamo pregršt onih koji u četiri godine nisu slali nikakav izvještaj.
Ipak, za takve nema kazne.
„Agencija za javne nabavke i kancelarija za žalbe koji treba da pokreću prekršajne prijave dosad nisu ni jednu prijavu podnijeli po ovom osnovu, a da je ona bila osuđujuća. Za više od četiri godine primjene novog zakona niko nije kažnjen za bilo kakav prekršaj u javnim nabavkama. Ako se to poredi sa zakonom o bezbjednosti saobraćaja, zamislite da četiri godine nikog ne kaznite ni za jedan prekršaj u saobraćaju, kakvo bi stanje bilo. E takvo je stanje u javnim nabavkama, anarhija“, zaključio je Vukajlović.
Pored ovih 853 ustanove, preduzeća i institucije koje izbjegavaju poslati izvještaje o javnim nabavkama, krijući tako podatke o tenderima koji se u većini slučajeva sklapaju na koruptivnim osnovama, veliki broj je onih koji su dostavili izvještaje sa po jednom ili dvije nabavke.
Ovdje se radi o fingiranju dokumentacije, gdje se Agenciji dostavljuju na uvid samo neki ugovori, dok oni koji su sklopljeni pod sumnjivim okolnostima ostaju nevidljivi i skriveni od očiju javnosti.
Ovakvim radnjama se bave mnoga ministarstva, poput ministarstva privrede Hercegovačko-neretvanskog kantona, zatim ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta Županije posavske, ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ i ministarstva nauke, prosvjete, kulture i sporta HBŽ. Među onima koji su objavili samo dva ugovora su i Kabinet premijera kantona Sarajevo, Kantonalni sud u Livnu, Kazneno popravni zavod poluotvorenog tipa Mostar i još ...
U grupi od 191 ugovornog organa koji imaju prijavljen samo jedan ugovor nalaze se i opština Stanari, Tužilaštvo Zapodnohercegovačke županije, Skupština ze-do kantona, vlada Tuzlanskog kantona... pa čak i 13 ministarstava.
Riječ je o ministarstvu finansija hercegbosanske županije, ministarstvu finansija županije posavske, ministarstvu finansija zeničko-dobojskog kantona, ministarstvu gospodarstva hercegbosanske županije, ministarstvu obazovanja, nauke, kulture i sporta tuzlanskog kantona, ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva hercegbosanske županije.
Tu su još i ministarstvo pravosuđa i uprave vlade unsko- sanskog kantona, ministarstvu pravosuđa i uprave županije zapadnohercegovačke, ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave hercegovačko-neretvanskog kantona, ministarstvo prometa, veza, turizma i zaštite okoliša Posavskog kantona, ministarstvo unutrašnjih poslova HNK-a, ministarstvo za boračka pitanja Bosansko-podrinjskog kantona, ministarstvo za kulturu, sport i mlade...
