U istom periodu i onako mala profitabilnost dodatno je opala, sedam od deset tih preduzeća danas zarađuje manje nego prije pet godina a zapošljavanje novih radnika nije dovelo do značajnijeg povećanja prihoda, pokazala je analiza njihovog poslovanja koju je uradio Transparency International u BIH (TI BIH).
Podaci iz finansijskih i revizorskih izvještaja koji su dostupni u bazi javnih preduzeća koju je izradio TI BIH, pokazuje koliko je u proteklom periodu bilo neefikasno upravljanje ovim preduzećima koja su godinama bila plijen političkih partija a ogromno povećanje plata i broja zaposlenih nikako nije pratilo rast prihoda. Ova preduzeća koja koriste ogromne prirodne resurse prije pet godina uglavnom su poslovala pozitivno i zajedno su imala oko 14 miliona KM dobiti a po poslednjim izvještajima njih šest pravi ukupnu dobit od 6,9 miliona a četiri gubitaša zajedno minus od 3,9 miliona.
Pored viška radnika na koji se već dugo upozorava, dodatni problem većine ovih preduzeća predstavljaju sumnjiva i sporna potraživanja od kupaca, čije konstantno gomilanje ukazuje na mogućnost pojave korupcije u ovim preduzećima.
Sumnjiva i sporna potraživanja
Iz dostupnih revizorskih i finansijskih izvještaja vidi se da neka od ovih preduzeća imaju ogromna potraživanja od kupaca koja su dospjela za naplatu ali nisu naplaćena i vode se kao sumnjiva i sporna.
Podaci o sumnjivim potraživanjima javno su dostupni za osam od deset ovih preduzeća i zajedno iznose oko 42 miliona maraka od čega se čak 22,8 KM miliona odnosi na ŠGD „Hercegbosanske šume“ koje nisu najveće preduzeće u ovom sistemu ali imaju najveći iznos potraživanja čija naplata nije izvjesna.
Javni revizor od 2014. godine nije radio reviziju poslovanja ovog javnog preduzeća a tada je navedeno da se najveći dio zastarjelih potraživanja (oko 11.5 miliona KM) odnosi na kupca Finvest d.o.o. Drvar. Tada je konstatovano da je naplata neizvjesna, s obzirom da je kupac prestao obavljati djelatnost 2012. godine a pod nerazjašnjenim okolnostima uspio je nagomilati milionske dugove prema državi, radnicima i dobovom javnom preduzeću.
„Šume Republike Srpske“ imale su 2018. godine 12,1 milion KM sumnjivih i spornih potraživanja i ona su za oko tri miliona manja nego 2015. godine ali predstavljaju značajan uzrok lošeg poslovanja ovog javnog preduzeća. „Šume RS“ poslednji su put 2019. godine objavile crnu listu nepouzdanih poslovnih partnera na kojoj se tada nalazilo čak 586 firmi koje ovom javnom preduzeću duguju milione maraka.
Takođe značajna sporna potraživanja preko 3 miliona KM imaju Sarajevo-šume i „Šumsko – privredno društvo Zeničko – dobojskog kantona“. Značajno je istaći da neka od ovih javnih preduzeća koja se bave istim ovim poslom nemaju sumnjivih potraživanja kao „Bosanskohercegovačke šume“ ili Šume Tuzlanskog Kantona.
Dio sumnjivih potraživanja koja se prenesu u naredne godine uspije se naplatiti ali veliki dio godinama ostaje nenaplaćen. Šumska privredna društva u BIH već dugo ne mogu da podimre potrebe drvoprerađivača a zbog velikog interesovanja i netransparentnog načina podjele sirovine, robu često dobijaju i oni kupci čiji je kredibilitet upitan a upravo je ovo plodno tlo za pojavu korupcije.
Efekat povećanja broja zaposlenih
Za pet godina u deset analiziranih preduzeća broj zaposlenih procentualno se najviše povećao u ŠGD „Hercegbosanske šume“ koje su po poslednjem izvještaju imale 269 radnika više na osnovu radnih sati nego prije pet godina, što je povećanje za oko 43 odsto.
Troškovi plata i ostalih ličnih primanja porasli su za 5,7 miliona a ovo preduzeća koje je 2015. poslovalo pozitivno već tri godine za redom bilježi gubitke. Pored toga na jubilarne nagrade troši se prosječno oko 204.000 KM godišnje i još 300 000 na ostala materijalna prava zaposlenika. Takođe, ovo javno preduzeće koje posluje sa gubitkom godišnje u prosjeku podijeli oko 89 000 KM na donacija. Transparency interantional u BIH obratio se upravi dopisom ali u zakonskom roku nije stigao odgovor na pitanje kome se doniraju tolika sredstva.
U Šumama Republike Srpske po poslednjem izvještaju ima 333 radnika više nego 2015. godine, za plate se izdvaja dodatnih 11,8, miliona KM a u isto vrijeme ukupni prihodi ovog preduzeća su tek 6,1 milion KM veći od ukupnih prihoda u 2015. godini. Dobit jednog od najvećih privrednih sistema u zemlji smanjena je sa devet na oko četiri miliona KM a toliko povećanje broja zaposlenih nije dovelo do značajnijeg rasta prihoda.
Zanimljivo je da su Unsko- Sanske šume u ovom periodu (2015-2019) povećale broj zaposlenih i smanjile prihode, troškovi na plate porasli za oko 1,7 miliona a ukupni prihodi preduzeća pali za oko 750 000. Isto se dogodilo i preduzeću Šumarsto Prenj Konjic koje po poslednjem izvještaju troši 230 000 KM više na plate a ima za oko 260 000 manje prihode nego 2015. godine.
Broj radnika povećan je i u Šumama Tuzlanskog kantona, prihodi su pali a ovo preduzeće koje je poslovalo pozitivno sada je postalo gubitaš sa minusom od 2,9 miliona.
Sa druge strane broj zaposlenih radnika smanjen je u Šumsko – privrednom društvu Zeničko-dobojskog kantona, par godina smanjivani su i troškove na plate a preduzeće je zdražalo pozitivno poslovanje. Smanjenje broja radnika i dodatnih troškova dovelo je do nešto boljeg poslovanja u preduzeću „Srednjobosanske šume“ koje je 2015. bilo gubitaš a danas ima 127 radnika manje, 13 miliona prihoda više i posluje pozitivno.
Efekat povećanja troškova reprezentacije radi „unapređenja poslovanja“
Deset javnih preduzeća koja posluju u oblasti šumarstva godišnje potroši oko 700 000 maraka na reprezentaciju a ova brojka se povećava iz godine u godinu.
Pod ovom stavkom knjiži se troškovi ishrane, smještaja, izvođenje poslovnih partnera u ugostiteljske objekte i slično. Po zakonima u BIH troškovi reprezentacije priznaju se samo pod uslovom da su nastali u svrhu unapređivanja poslovanja o čemu je TI BiH pisao u ranijim analizama,
Ipak većina ovih preduzeća uprkos značajnim troškovima nije unapredila poslovanje i danas bilježi još gore rezultate a samo su Hercegbosanske Šume od 2017. do 2019. godine potrošile oko 510 000 KM na reprezentaciju. Najviše je potrošeno 2017. godine 291.872 KM kada je poslovanje ovog preduzeća bilo i najgore u ovom analiziranom periodu a gubitak je tada iznosio 2,6 miliona. Poređenja radi, prosječni godišnji trošak reprezentacije u ovom preduzeću preduzeća je za oko 150 hiljada KM veći nego preduzećima koja gazduju šumama u Unsko Sanskom i Zeničko Dobojskom kantonu iako se radi o preduzećima koja su po broju zaposlenih i prihodima na približno istom nivou.
Šume Republike Srpske za troškove reprezentacije od 2015. do 2017. godine potrošile su 1,1 milion KM, odnosno u prosjeku oko 397.963 KM godišnje. Najviše je potrošeno 2016. godine 424.404 KM kada je dobit ovog preduzeća bila na najnižem nivou u ovih pet godina.
Zanimljivo je da KJP „Sarajevo – šume“ i Šumarstvo Prenj Konjic iskazuju veće troškove reprezentacija od preduzeća koje gazduje šumama u USK iako je ono dva odnosno pet puta veće sa stanovišta visine prihoda i broja zaposlenih. Iz dostupnih podataka jasno je da se se enormna povećanja iznosa za reprezentaciju u potpunosti nesvrsishodna i ne mogu se dovesti u vezu sa unapređenjem poslovanja većine ovih preduzeća. Stoga je neophodno detaljnije definisanje zakonskih odredbi kojim se reguliše iskazivanje ovih troškova i dozvoljena potrošnja na ove vrste usluga, kako bi javna preduzeća mogla da posluju sa većim stepenom transparentnosti i odgovornosti.
Takođe, analiza ukupnog poslovanja ovih deset javnih preduzeća pokazuje da su neophodne hitne reforme jer ona eksploatišu značajne prirodne resurse u BIH a istovremeno gomilaju dugove, broj zaposlenih, posluju sa sumnjivih partnerima a dio njih ne izmiruje redovno ni obaveze za korišćenje prirodnih resursa. Transparency International u BiH već dugo se zalaže za depolitizacija javnih preduzeća koja godinama služe kao plijen političkih partija iz kojih se izvlači novac za finansiranje izbora i koja služe za nepotrebna stranačka zapošljavanja. TI BIH već dugo predlaže da se kroz izmjene zakona o sukobu interesa i zakona o javnim preduzećima smanji uticaj političkih partija.
Na reformi javnih preduzeća insistira i Međunarodni monetarni fond koji je u svojoj analizi zaključio da bi temeljna reforma sektora državnih preduzeća mogla povećati ukupni BDP Bosne i Hercegovine za tri odsto godišnje. MMF takođe konstatuje da državna preduzeća negativno utiču na makroekonomske rezultate i ne doprinose dovoljno ekonomiji zbog niske profitabilnosti, visokog duga i niske likvidnosti. Ovo posebno važi za javna preduzeća koja posluju u oblasti šumarstva koja eksploatišu značajna prirodna bogatstva a koja bi trebala služiti za opšte dobro.
Svi izvještaji dostupni su u bazi javnih preduzeća a kompletnu analizu možete pročitati na ovom linku.
[1] Uzorkom su obuhvaćena: -ŠPD ,,Unsko – sanske šume” d.o.o. Bosanska Krupa, JP „Bosansko-podrinjske šume“ d.o.o. Goražde, JP „Bosanskohercegovačke šume“ d.o.o. Sarajevo, JPŠ „Šume RS“ a.d. Sokolac, KJP „Sarajevo – šume“ d.o.o. Sarajevo, ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupres, JP Šumarstvo „Prenj“ d.d. Konjic, JP „Šume Tuzlanskog Kantona“ d.d. Kladanj, JP „Šumsko – privredno društvo Zeničko – dobojskog kantona“ d.o.o. Zavidovići, ŠPD „Srednjobosanske šume“ d.o.o. Donji Vakuf.
