Neki Putinovi kritičari kažu da on koristi nacistički jezik i propagandne tehnike kako bi opravdao invaziju na Ukrajinu. Neke od najjačih reakcija na Putinovu retoriku proizlaze iz njegove tvrdnje da ruska vojska teži “denacifikaciji” Ukrajine i da nastoji zaštititi ljude koji su “zloupotrebljeni genocidom kijevskog režima”.
Rurski predsjednik Vladimir Putin često upoređuje pobjedu Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom kako bi opravdao invaziju svoje zemlje na Ukrajinu. Ipak, Putin čini neke od istih grešaka koje su osudile njemačku invaziju na propast, pritom koristeći taktike nalik Hitlerovima kako bi opravdao svoju brutalnost.
“Pokušavam razumjeti ovo već mjesec dana, jer koliko god Putin bio strašan, nikad se ne bi moglo reći da je bio nelogičan. Sve je ovo nelogično, a to je ono što je strašno. Ovo nije normalno za ono što je učinio u prošlosti. To je nešto što nema smisla na mnogim razinama”, rekao je Peter T. DeSimone, vanredni profesor ruske i istočnoeuropske historije na Univerzitetu Utica u New Yorku.
Postoje, jasno, značajne razlike između trenutnog rata u Ukrajini i sukoba između nacističke Njemačke i Sovjetskog Saveza.
Paralele u praksi
Nacistički ratni stroj bio je strašan, okretan i dobro uvježban. Wehrmacht je ubio i ranio 150 hiljada vojnika Crvene armije u prvoj sedmici njihove invazije u junu 1941. godine. Zauzeli su goleme dijelove teritorija, a u jednoj akciji zarobili su četiri sovjetske grupe vojnika, odnosno 700 hiljada ratnih zarobljenika.
Također, ne postoji moralna sličnost između Staljina i Zelenskog. Staljin je bio sociopat (jednom je posegnuo u kavez i ubio papigu, inače kućnog ljubimca, jer ga je živciralo njeno cvrkutanje) koji je izgladnjivao milione Ukrajinaca i rutinski ubijao političke suparnike. Zelenskij je, s druge strane, demokratski izabran vođa Ukrajine koji je okupio građane i nadahnuo svijet svojim vodstvom.
Međutim, kad se pobliže analizira Putinov napad na Ukrajinu, jasne su neke paralele. Vojni historičari kažu da Putin slijedi Hitlerovu nesretnu praksu u brojnim područjima.
Putin je zaboravio osnovno pravilo ratovanja
Tenk je dugo izazivao strah u neprijateljskim trupama. Kad su Britanci tokom Prvog svjetskog rata predstavili prve tenkove, vojnici su pobjegli od terora. Ukrajina je, međutim, postala, prema jednom nedavnom naslovu, “groblje ruskih tenkova”. Ukrajinski vojnici koriste sve kako bi uništili tenkovske konvoje.
No ruski tenkovi su u zastoju zbog još jednog iznenađujućeg razloga – nedostatka goriva. Nedostatak goriva dio je većeg problema. Nekada hvaljena ruska vojska zaglavila je u Ukrajini ne samo zbog žestokog otpora, već zbog logistike.
Putin se trudio nahraniti, opskrbiti gorivom i opremiti svoju vojsku. Bilo je izvještaja o ruskim vojnicima koji su pljačkali banke i supermarkete, spremnicima bez goriva i vojnicima koji su koristili nestandardne oblike vojne komunikacije, npr. mobitele.
“Dokazi upućuju na to da je Putin mislio da bi mogao postići brzu pobjedu raspoređivanjem specijalnih snaga i zračnih jedinica. Dakle, kada su bili prisiljeni ići u mnogo tradicionalniji rat koji je u suštini uključivao većinu ruske vojske duž ukrajinske granice, nisu bili spremni za dio logistike”, rekao je Ian Ona Johnson, profesor vojne historije na Univerzitetu Notre Dame.
Katastrofalna logistika
Loše logističko planiranje također je odigralo ključnu ulogu u porazu nacističke Njemačke na istočnom frontu, gdje je Hitler očekivao brzu pobjedu. Njemačka vojska nije uspjela uspostaviti dovoljne linije opskrbe za goleme udaljenosti i surove terene Sovjetskog Saveza. Njemački tenkovi ostali su bez goriva. Posljedice ovog lošeg logističkog planiranja pokazale su se kobnim kada je nastupila zima.
Hitler mnoge svoje vojnike nije opremio zimskom odjećom jer je mislio da je sovjetska vojska inferiorna. Njemački vojnici bili su prisiljeni boriti se na niskim temperaturama dok su još uvijek bili obučeni u svoje ljetne uniforme, a neki su koristili novine i slamu kako bi se zaštitili od hladnoće.
“Ovo se pokazalo razornim kada je nastupila posebno brutalna ruska zima. Oko 250 hiljada njemačkih vojnika na kraju je zadobilo ozljede od ozeblina ili je umrlo od hladnoće te zime zbog logističkih problema”, rekao je Johnson.
Njemačka vojska dosegla je najnižu tačku u bitci kod Staljingrada, koja se smatra prekretnicom Drugog svjetskog rata. Tamo su loše opremljeni njemački vojnici bili prisiljeni jesti konje, pse i štakore kako bi preživjeli zimu.
Razmjere borbi u Ukrajini ipak nisu ni blizu onima u Drugom svjetskom ratu, ali lekcija iz oba rata može se sažeti u vojnu maksimu koja se pripisuje Omaru Bradleyu, američkom generalu tokom Drugog svjetskog rata. “Amateri pričaju o strategiji. Profesionalci govore o logistici”, rekao je Bradley.
Napustili su ga saveznici
Putinove snage ubijaju civile kako bi slomili ukrajinski narod. Ruska vojska optužena je za bombardiranje bolnica, trgovačkih centara, stambenih zgrada i pozorišta s natpisom “djeca” na ruskom na vanjskom dijelu zgrade. Rusija je također optužena za pokušaj izgladnjivanja ukrajinskog grada blokiranjem humanitarne pomoći.
Brutalnost ruske vojske, međutim, ima suprotan učinak, napisala je Maria Varenikova iz Lavova u Ukrajini u nedavnom članku za New York Times. “Ako postoji neka glavna emocija koja trenutno obuzima Ukrajinu, to je mržnja. To je duboka, uzavrela gorčina prema predsjedniku Vladimiru Putinu, njegovoj vojsci i njegovoj vladi”, napisala je Varenikova.
Neselektivna brutalnost
Putin ima potencijalne saveznike u Ukrajini. Rusija i Ukrajina dvije su slavenske nacije koje dijele vjerske i kulturne veze. Mnogi Ukrajinci imaju rođake u Rusiji i govore taj jezik. I historijski je bilo više odanosti Rusiji u istočnom dijelu zemlje.
Ali Putinova neselektivna brutalnost prema civilima ujedinjuje Ukrajince kao nikada dosad. Jedan komentator nazvao je mržnju “skrivenim blagom” u ratu jer može izdržati otpor generacijama. Hitlerova neselektivna brutalnost prema sovjetskim civilima također je igrala ključni faktor u njegovom porazu.
Hitler je imao mnogo potencijalnih saveznika u Sovjetskom Savezu. Mnogi su Sovjeti prezirali i bojali se Staljina, koji je ubijao političke protivnike, pogubio vojskovođe i progonio sovjetske građane. Zato su neki Sovjeti isprva dočekali Hitlera kao osloboditelja, a nekim njemačkim trupama dali božićne darove.
Ali Hitlerovo brutalno postupanje prema civilima brzo je učvrstilo sovjetski otpor. Njemačke trupe su opljačkale i izgladnjele ruske gradove kako bi ih pokorili. Hapsili su sovjetske Židove i druge manjine, strijeljajući ih ili gušeći u pokretnim plinskim komorama.
Putin koristi Hitlerov jezik kako bi opravdao rat
Prošlog ljeta Putin je objavio poduži esej pod naslovom “O historijskom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca” kojim je želio objasniti da postoji umjetna podjela između dviju zemalja i da je “pravi suverenitet Ukrajine moguć samo u partnerstvu s Rusijom”.
Jezik kojim se Putin koristio izazvao je jezu kod nekih historičara. Rekli su da je ponovio dio iste retorike koju je Hitler koristio u “Mojoj borbi”, diktatorovoj autobiografiji i političkom manifestu. Hitlerova knjiga prepuna je iskrivljene historije o izgubljenoj veličini Njemačke, globalnim zavjerama koje potkopavaju moć Njemačke i opravdanjima za osvajanje druge skupine ljudi.
“Želi vratiti sat unatrag”
“Poput Führera, predsjednik Rusije žali zbog tragedije koja je zadesila njegovu domovinu, nekadašnje carstvo, i on također želi vratiti sat unatrag”, napisao je Avi Garfinkel, reporter izraelskih novina Haaretz.
Ovo je možda jedna od najuznemirujućijih veza između Putina i Hitlera. Neki Putinovi kritičari kažu da on koristi nacistički jezik i propagandne tehnike kako bi opravdao invaziju na Ukrajinu. Neke od najjačih reakcija na Putinovu retoriku proizlaze iz njegove tvrdnje da ruska vojska teži “denacifikaciji” Ukrajine i da nastoji zaštititi ljude koji su “zloupotrebljeni genocidom kijevskog režima”.
Znamo rezultat Hitlerove invazije. Sovjetski Savez je na kraju uništio nacistički ratni stroj. Sovjeti su, više od bilo koje zemlje, bili odgovorni za poraz nacističke Njemačke. Hitler je počinio samoubistvo kada su se ruske trupe stigle pred njegov bunker u Berlinu 1945. godine.
Ishod rata nemoguće odrediti
Procjenjuje se da je tokom Drugog svjetskog rata poginulo 26 miliona Sovjeta. Jedan je bio Putinov dvogodišnji brat Viktor, koji je umro nakon što je njemačka vojska opkolila ruski grad, blokirajući isporuku hrane i vode.
Ne znamo kako će završiti rat u Ukrajini. Putin bi ipak mogao pobijediti. Mogao bi podijeliti naciju i zaplijeniti energetski bogate resurse istočne Ukrajine i učvrstiti svoju vlast na obali zemlje, kažu neki stručnjaci. Ipak, ako Ukrajina nekako sačuva svoju neovisnost i svoju teritoriju, mogla bi se dogoditi jedna od najvećih ironija.
Ukrajinci će obilježiti pobjedu svoje zemlje paradama i spomenicima, a Putina više neće hvaliti kao oštroumnog i hrabrog vođu koji je obnovio veličinu Rusije manipulirajući šahovskim figurama na globalnoj pozornici. Na njega će se gledati kao na budalu koja je zbog oholosti i brutalnosti počinila iste pogreške kao i diktator za kojeg je tvrdio da ga prezire, prenosi Index.hr.
