Udio odraslih Amerikanaca koji se izjašnjavaju kao kršćani smanjio se na dvije trećine, što znači pad od 12 posto u posljednjem desetljeću, ukazuju podaci Pew Research Centera.
U istom periodu, udio onih koji se izjašnjavaju kao ateisti, agnostici ili “ništa konkretno” povećao se za 17 posto, na više od četvrtine odrasle populacije, prenosi britanski The Guardian.
Iako crkve i vjerski pokreti i dalje imaju snažan politički utjecaj na Trumpovu administraciju i na savezne države, udio odraslih Amerikanaca nazočnih vjerskim službama također je u opadanju.
Udio odraslih bijelih Amerikanaca, preobraćenih kršćana ili evangeličkih protestanata, vjerske grupe koja najviše radi na nametanju svojih političkih stavova, danas je 16 posto, a prije 10 godina bilo ih je 19 posto.
Pao broj ljudi koji redovno idu u crkvu
Broj ljudi koji odlaze u crkvu najmanje jednom ili dvaput mjesečno pao je za sedam posto u posljednjih 10 godina.
Danas ima više Amerikanaca koji kažu da u vjerskim obredima učestvuju nekoliko puta godišnje ili manje (54 posto) nego onih koji učestvuju barem jednom mjesečno (45 posto).
Opadanje vjerskog izjašnjavanja i aktivnosti utjecalo je i na rimokatoličku i na protestantske crkve.
Prema Pewu, 43 posto odraslih identificira se s protestantizmom, u usporedbi s 51 posto 2009. godine. Katolika je 20 posto, što je pad od tri posto u odnosu na 2009. godinu.
Manje od pola milenijalaca su kršćani
Manje od polovine milenijalaca (49 posto) smatra se kršćanima, četvorica od desetorice izjašnjavaju se kao nereligiozni, dok 9 posto pripada nekršćanskim religijama.
Isti broj milenijalaca kaže kako ne ide u crkvu (22 posto) i kako u crkvu ide barem jednom sedmično - prenosi nam Hayat.ba.
Izvještaj Pewa, objavljen u četvrtak, navodi kako se kršćanske zajednice ubrzano smanjuju. Broj nereligioznih se povećao u više demografskih skupina: bijelcima, crncima i Latinoamerikancima; muškarcima i ženama; svim američkim regijama; među onima s fakultetskim diplomama i onima s nižim obrazovanjem.
Broj nereligioznih brže raste među demokratima nego među republikancima, iako ih ima sve više u oba politička tabora. Iako broj nereligioznih raste među mladima, kao i u većini starijih dobnih grupa, porast broja najizraženiji je među mlađim osobama – stoji u izvještaju.
Udio odraslih Amerikanaca koji se izjašnjavaju kao pripadnici nekršćanskih vjerskih grupa porastao je od 2009. do 2019. godine s pet na sedam posto.
Dva posto Amerikanaca su Židovi, po jedan posto muslimani, budisti i hinduisti, a preostalih tri posto pripada ostalim vjerama. Među njima su i osobe koje kažu kako imaju vlastita religiozna uvjerenja i ljudi koji za sebe kažu da ih krasi “duhovnost”.
Pewovi podaci temelje se telefonskim anketama iz 2018. i 2019. godine.
