Američki dužnosnici savjetovali su izraelskim kolegama na ovosedmičnim sastancima da vode računa o tome da njihove akcije na sjeveru protiv Hezbollaha i na jugu u Gazi ne daju Hezbolahu lak izgovor za ulazak u rat. Ti osjetljivi razgovori održani su tokom posjeta Bidena Tel Avivu u srijedu i tokom dugih pregovora državnog sekretara Antonyja J. Blinkena u Izraelu ranije ove sedmice.
U obje posjete američki dužnosnici susreli su se s Netanyahuom i njegovim ratnim kabinetom, što je gotovo neviđeno u historiji Izraela.
Izbjegavali su korištenje "otvorenog jezika" kako bi upozorili Izraelce od provokativnih vojnih akcija jer su razumjeli ranjivost koju su izraelski dužnosnici osjećali nakon Hamasovog napada 7. oktobra. Ali i Biden i Blinken jasno su izrazili svoju zabrinutost, rekli su američki i izraelski dužnosnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti kako bi iskreno razgovarali o diplomatskim razgovorima tokom rata.
Jedan od najvećih zagovornika preventivnog napada na Hezbolah bio je Yoav Gallant, ministar odbrane, koji je tvrdio da glavni vojni napor Izraela treba biti usmjeren na Hezbolah budući da on predstavlja veću prijetnju od Hamasa, rekli su dužnosnici.
Gallant rekao je Blinkenu na malom sastanku u ponedjeljak da je prethodne sedmice zagovarao pokretanje preventivnog udara na Hezbollah, ali su ga drugi dužnosnici nadglasali, rekla je osoba upoznata s raspravom.
Biden sastao se u srijedu s izraelskim ratnim kabinetom, gdje je Gallant bio prisutan, i naglasio opasnosti rata na dva fronta postavljajući teška pitanja o brojnim posljedicama za Izrael punog sukoba s Hezbolahom, rekli su dužnosnici. Biden je također ukazao na strahotu katastrofalnih odluka američkih dužnosnika da napadnu Irak i vode dugi, otvoreni rat u Afganistanu.
Vijeće za nacionalnu sigurnost Bijele kuće i State Department odbili su komentirati ovu priču. Izraelska vojska i Gallant također su odbili komentirati.
Predstavnik ureda Netanyahua izdao je izjavu u kojoj stoji: “Izrael je ujedinjen u ratu protiv Hamasa. Premijer Netanyahu rekao je da će, ako se Hezbolah pridruži ratu, napraviti ozbiljnu pogrešku i platiti razornu cijenu kao nijedna dosad.”
Od 12. oktobra do 18. oktobra, tokom sedmice maratonskog putovanja gBlinkena zbog krize na Bliskom istoku i posjeta Bidena Tel Avivu, Bidenova je administracija evoluirala u načinu na koji je prenijela svoju zabrinutost Izraelu, na kraju ih je odlučila izložiti lekcijama poučeni skupom pretjeranom reakcijom Amerike na napade 11. septembra 2001.
Na konferenciji u Tel Avivu 12. oktobra Blinken je izbjegao izravno odgovoriti na pitanje američkog novinara o tome ima li kakve lekcije Izraelu iz odgovora od 11. septe,bra. Ali do 18. oktobra, on i Biden su govorili o američkim pogreškama nasamo Izraelcima, a Biden je otvoreno ukazivao na njih u govoru u Tel Avivu.
Za sada se Netanyahu suzdržao od podrške velikom napadu na Hezbolah, unatoč ohrabrivanju Gallanta i viših vojnih generala, rekli su američki i izraelski dužnosnici. A izraelska vojska do sada nije reagirala nadmoćnom snagom na tekuću nisku raketnu vatru Hezbolaha. Ali brzi ratni događaji mogli bi to promijeniti.
Američki i izraelski dužnosnici kažu da još nisu pronašli dokaze da su Hezbolah ili Iran igrali ulogu u planiranju napada Hamasa. Čini se da je nekoliko visokih dužnosnika Hezbollaha i Irana bilo iznenađeno napadima, rekli su američki i izraelski dužnosnici. Dužnosnici SAD-a i saveznika također su rekli da su godinama procjenjivali da su vođe Hezbolaha nastojale izbjeći sveopći rat s Izraelom.
CIA je dugo procijenjivala da će se Izrael suočiti sa značajnim izazovima u ratu i protiv Hezbolaha i protiv Hamasa, kažu dužnosnici upoznati s obavještajnim podacima. Nedavni rad uključuje analizu da su duboke podjele u Izraelu oko Netanyahuovih predloženih promjena u pravosuđu ostavile izraelsku vojsku slabijom, rekli su dužnosnici.
Dužnosnici Bijele kuće prvi put su se zabrinuli zbog mogućnosti širenja rata kada su, ubrzo nakon napada Hamasa 7. oktobra, čuli za raspravu među izraelskim dužnosnicima o preventivnom napadu na Hezbolah i fokusiranju glavnog borbenog napora zemlje na tu grupu. Dužnosnici Bijele kuće rekli su Izraelcima da je to loša ideja.
U unutarnjoj izraelskoj debati, Netanyahu je izrazio određenu podršku napadu, rekli su izraelski dužnosnici. Neki izraelski vojni dužnosnici smislili su plan koji se fokusirao na napad na Hezbolah, koristeći se pretvaranjem invazije na Gazu kao pokriće za veći napad na sjeveru, rekli su. Netanyahu je odugovlačio s provođenjem plana, na razočaranje Gallanta, bivšeg zapovjednika mornaričkih specijalnih snaga, i drugih pristaša plana, rekli su dužnosnici.
U vrijeme kada je Blinken stigao u Tel Aviv u svoj prvi ratni posjet, 12. oktobra, američki dužnosnici su postali manje zabrinuti oko takvog napada, ali su i dalje bili zabrinuti zbog potencijalne pretjerane reakcije Izraela na tekuće Hezbolahove raketne napade.
Hezbolah ispaljuje rakete na sjeverni Izrael otkako je počeo izraelski rat s Hamasom, što je izazvalo izraelske zračne napade i artiljerijsku vatru na jug Libanona, ali se skupina do sada suzdržavala od izvođenja većeg napada. Otkako su Izrael i Hezbollah posljednji put ratovali, 2006., grupa je ojačala i bolje se naoružala, s procijenjenih 100.000 raketa i projektila u svom arsenalu, kažu izraelski dužnosnici. Hezbolah također ima mnogo boraca koji su usavršili svoje vještine boreći se protiv Islamske države u Siriji.
Bidenova administracija također provodi paralelnu diplomatsku i vojnu kampanju odvraćanja kako bi pokušala spriječiti Hezbolah da krene u rat protiv Izraela. Kad bi se to dogodilo, Iran bi mogao odlučiti ući u sukob, čime bi sukob postao regionalni, iako američki dužnosnici ocjenjuju da Iran za sada ne želi ulaziti u takav rat.
Blinken i njegovi kolege su prenosili poruke Iranu i Hezbolahu kroz Katar, Kinu i druge nacije kako bi rekli tim protivnicima Izraela da se drže podalje od Hamasovog rata. Pentagon je poslao dva nosača aviona u istočni Mediteran i povećao broj vojnika u tom području kao mjeru odvraćanja.
Rasprava među izraelskim dužnosnicima o tome treba li napasti Hezbolah ima odjeke težnje Bushove administracije da napadne Irak nakon napada 11. sepembra, čak i dok je još uvijek ratovao u Afganistanu, gdje je Al Qaeda, teroristička skupina koja je izvela te napade imala uporište.
