Kako su saopćili, stav SAD-a o pitanju državne imovine godinama je jasan, dosljedan i nije se mijenjao.
"Državna imovina pripada državi, a za njezino regulisanje potreban je zakon na državnoj razini. To nije stvar mišljenja, to je ustavna i pravna činjenica", dodaju.
Prema, kako su napomenuli, međunarodnom pravu i ustaljenoj državnoj praksi, samo države imaju neophodnu nadležnost za nasljeđivanje prava i obaveza država prethodnica.
"U ovom slučaju je ta država Bosna i Hercegovina. To je pitanje riješeno Dejtonskim ustavom koji je jasan i nedvosmislen: 'Republika Bosna i Hercegovina, čiji će službeni naziv od sada biti Bosna i Hercegovina, nastavit će svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država'. Prema međunarodnom pravu i ustavnom načelu kontinuiteta, Bosna i Hercegovina je vlasnik sve državne imovine", naglasili su.
U Ambasadi SAD-a su također podsjetili da su takvo ustavno uređenje prihvatila oba entiteta, prihvatanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući Aneks 4 - Ustav Bosne i Hercegovine. Ustavna nadležnost entiteta, kako su ukazali, podređena je njihovoj obavezi poštivanja Ustava Bosne i Hercegovine.
"Ustavno i pravno uređenje u vezi sa državnom imovinom dodatno su regulisani zakonima Bosne i Hercegovine, prema sporazumu o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 2001. godine, koji je ratificirala Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine", dodaju.
Ovim sporazumom, koji je stupio na snagu 2004., precizirano je da su, kako su istakli, Bosna i Hercegovina i još četiri države nasljednice koje će naslijediti pokretnu i nepokretnu državnu imovinu SFRJ.
"To nije pitanje nadležnosti, već vlasništva nad imovinom, kao što je bio slučaj u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji", napomenuli su.
Međutim, kako su naveli, to ne znači da svaki dio imovine, koji je pripadao SFRJ, treba trajno kontrolirati država Bosne i Hercegovine. Konstatovali su da je od vitalne važnosti da se među različitim nivoima vlasti reguliše upravljanje, a u nekim slučajevima i vlasništvo nad tom imovinom. Pozvali su se i na odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
"Ustavni sud Bosne i Hercegovine je bio jasan - Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ima isključivu nadležnost za to. Valjano rješavanje ovog pitanja donijelo bi ekonomsku korist cijeloj Bosni i Hercegovini jer kompanije i drugi razvojni projekti ne mogu uspjeti ako nemaju jasno, zakonsko pravo vlasništva nad imovinom ili jasne propise o njenoj upotrebi", naglasili su.
Iz Američke ambasade su upozorili da nezakoniti prijenos vlasništva nad državnom imovinom izlaže domaćem i potencijalno međunarodnom pravnom riziku. Imali su i poruku za vlasti u Republici Srpskoj.
"Lažne pravne tvrdnje vlasti RS-a i odbijanje parlamentaraca iz RS-a da konstruktivno sarađuju sa kolegama na državnoj razini nepotrebno produljuju rješavanje tog pitanja. Onemogućava se puna provedba agende 5+2 koju je definisao Ured visokog predstavnika (OHR), što je preduslov za zatvaranje OHR-a", naglasili su.
Također su poručili da SAD pružaju podršku naporima na usvajanju zakona na državnom nivocu kojim bi se regulisalo pitanje državne imovine i kojim bi se konačno riješilo ovo pitanje te su apelovali na sve da se konstruktivno angažuju.
U međuvremenu je OHR objavio poziv kompanijama/agencijama da dostave medijski plan za reklamiranje "važnosti rješavanja državne imovine" na televizijskim kanalima, Googleu, Facebooku, Instagramu i YouTubeu. Reklame će se emitovati od 1. jula do 31. augusta ove godine, a za šta će biti potrošeno 68.000 KM.
RS je nedavno usvojio zakon prema kojem je nepokretna imovina u entitetskom vlasništvu. Probosanske stranke smatraju da samo Bosna i Hercegovina kao država može biti vlasnik te imovine, a ne niže administrativne jedinice. Ustavni sud Bosne i Hercegovine je spomenuti zakon RS-a početkom marta stavio van snage.
OHR je krajem prošlog mjeseca počeo raditi na pitanju državne imovine, formiravši radnu grupu stručnjaka. No, do danas nije objavio ko su članovi te radne grupe.
