Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev izjavio je u nedjelju kako će se složiti s prekidom vatre ukoliko Armenija obeća da će povući svoje trupe iz rfegije Nagorno-Karabah.
Baku će biti spreman obustaviti svoje operacije u Nagorno-Karabahu ako Armenija obeća da će povući svoje snage iz gradova u ovoj regiji, rekao je on, prenosi Tanjug, pozivajući se na ruske agencije.
"Naš uvjet za prekid vatre je da Armenija predloži privremenu agendu o povlačenju trupa iz okupiranih azerbejdžanskih teritorija u Nagorno-Karabahu, koja ne bi bila iskazana samo rečima, već provedena u djelima, [s detaljima] o tome koje bi teritorije bile oslobođene kojim danima", kazao je azerbejdžanski predsjednik.
Izvinjenje i od Macrona
Dodao je kako se Azerbejdžan slaže da problem s Armenijom mora biti riješen dijalogom, ali da za tako nešto mora postojati osnova.
Armenski premijer mora potvrditi slaganje s ranijim sporazumima, prema kojima su teritorije Nagorno-Karabaha priznate kao okupirane azerbejdžanske teritorije, rekao je Alijev.
Prema predsjedniku Azerbejdžana, prekid vatre bi, također, zahtijevao izvinjenje premijera Armenije, koji je okupirane azerbejdžanske teritorije navodno nazvao armenskim.
Ako ovi uvjeti ne budu ispunjeni, operacije Azerbejdžana će biti nastavljene, a Baku će pokušati uspostaviti normalne odnose s armenskim narodom nakon oslobađanja svojih teritorija, istakao je Alijev.
Zatražio je izvinjenje i od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, zbog tvrdnji da će sirijski borci biti prebačeni u regiju radi učešća u operacijama u Nagorno-Karabahu.
Oslobođen grad Jebrail
Alijev je na Twitteru potvrdio kako su oslobođeni grad Jebrail i nekoliko sela koje je prethodno okupirala armenska vojska, prenosi Anadolija.
"Danas je azerbejdžanska vojska oslobodila grad Jebrail i nekoliko sela koji su bili pod okupacijom. Živjela azerbejdžanska vojska. Karabah je Azerbejdžan", naveo je azerbejdžanski lider na Twitter profilu.
Ministarstvo odbrane ove države saopćilo je, također, da je azerbejdžanska vojska oslobodila Jebrail, važno strateško područje u regiji Karabah.
"Prema informacijama iz pouzdanih izvora, azerbejdžanska vojska je, nakon sela Buyuk Mercanli, Maralyan i Seybey, oslobodila i grad Jebrail, koji je od ključne važnosti u regiji Karabah", navodi se.
Turske i ruske osude
Turske vlasti osudile su u nedjelju "armenske" napade na drugi azerbejdžanski grad Ganja, navodeći kako su mete bili civili, dok se nastavljaju sukobi u oblasti Nagorno-Karabaha, prenosi Beta.
Agencije su ranije u nedjelju prenijele kako je u ovom granatiranju grada s oko 330.000 stanovnika poginuo najmanje jedan civil, a više ih je ranjeno.
"Armenski napadi, koji su danas ciljali civile kao mete u gradu Ganja, predstavljaju novi primjer da armenska strategija ne poštuje zakon. Osuđujemo te napade", saopćilo je tursko Ministarstvo vanjskih poslova.
Turska i Azerbejdžan održavaju bliske veze i smatraju kako su "jedna nacija u dvije države".
Azerbejdžansko Ministarstvo odbrane saopćilo je u nedjelju kako je Ganja pod "vatrom armenskih snaga".
Baku je optužio Jerevan za taj napad, dok su armenske vlasti demantirale da su u tome učestvovale.
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov pozvao je u nedjelju na momentalni prekid vatre u Nagorno-Karabahu te rekao kako je Moskva spremna pomoći u traženju izlaza iz konflikta preko OSCE-a.
Svom kolegi iz Armenije je kazao da je Rusija zabrinuta zbog porasta žrtava sukoba, koji su izbili krajem septembra, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Obostrane optužbe i mobilizacija
Glavne borbe u nepriznatoj regiji Nagorno-Karabah u Južnom Kavkazu počele su prošle sedmice.
Obje strane se uzajamno optužuju za počak sukoba i tvrde kako su njihove snage "ubile hiljade neprijateljskih trupa", navode agencije.
Armenske snage su 27. septembra izvele nove napade na azerbejdžanska naselja i položaje, a azerbejdžanske snage su odgovorile napadima na armenske položaje, prenosi Anadolija.
Armenske vlasti su potom proglasile opću mobilizaciju i ratno stanje zbog sukoba u regiji Nagorno-Karabah, a i vlasti Azerbejdžana su proglasile ratno stanje za 19 područja, uključujući glavni grad Baku.
