Moja borba je počela kada sam imao devet godina, kada sam saznao da sam usvojen, kazao je danas Alen Muhić, član Udruženja "Zaboravljena djeca rata". U emotivnom obraćanju tokom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja nad ženama u ratu Alen je naglasio da je, umjesto oklopa žrtve, uzeo oklop borca, jer nije želio da bude žrtva, pronašao je snagu i rano progovorio o svojoj sudbini.
Njegova priča obišla svijet
Alen je dijete rođeno u ratu, začeto silovanjem, koje je upravo zbog Foče i rata u BiH, uvršteno među krivična djela protiv čovječnosti. Njegova priča, nakon što ga je tokom rata majka ostavila nakon porođaja, a brigu o njemu preuzeo uposlenik Ratne bolnice u Goraždu, obišla je cijeli svijet. Tokom snimanja dokumentarnog filma imao sam priliku da upoznam oba roditelja, biološkog oca i biološku majku. Svaku boru njenog lica i svaki tužan njen pogled osjećam svaki dan. U njoj živi još mnogo tuge i mnogo straha zbog onog što se desilo baš ovdje u Foči kazao je Muhić.
Navodeći kako njegova majka nije jedina koja je preživjela ovu vrstu nasilja u ratu, Muhić je poručio da su heroine svuda oko nas, te poželio da se ono što su preživjele nikada i nikome ne ponovi.
Naše majke još uvijek doživljavaju diskriminaciju. Naglašavam da mi, djeca rođena kao posljedica ratnih silovanja, doživljavamo isto, a svakim danom, svojim radom dokazujemo da mi nismo djeca neprijatelja. Mi smo djeca BiH, mi smo djeca ovog svijeta istakao je Muhić.
Stigma i diskriminacija
Svakom djetetu, prema nacionalnim i međunarodnim zakonima, garantira se niz prava, ali su ona po riječima Alena Muhića poništena u slučaju djece rođene nakon ratnog, seksualnog nasilja.
Djeca rođena zbog rata danas se suočavaju sa urušavanjem ljudskih prava, ne mogu ostvariti temeljna prava poput prava da budu zaštićeni od stigme i diskriminacije, pravo na potpuni identitet, nacionalnost, porodicu i inkluziju. Danas se djeca rođena zbog rata često gledaju kroz prizmu vojne strategije silovanja, što je zločin protiv čovječnosti, kao djeca druge etničke grupe i djeca neprijatelja. Ovakve predrasude nimalo nisu ugodne i oduzimaju osjećaj sigurnosti, s obzirom da je BiH ponovo žrtva etničkih tenzija koje su već jednom dovele do sukoba i zbog kojih smo rođeni mi. Politika koju mi živimo je politika koja donosi nove valove nasilja kazao je Muhić.
Predstavnike vlasti u BiH pozvao je da izglasaju najbolji set prava za djecu rođenu zbog rata, navodeći da su upravo oni, djeca, najrelevantniji i najpouzdaniji partneri vlasti kako bi ovo pitanje riješila.
Svjesni smo komplesnosti sistema i uloženih napora i postignutih rezultata, ali i zaborava i zanemarivanja. Kao dijete rođeno zbog rata u oči gledam ministra Adnana Delića. Ministre, na vašim institucionalnim leđima težak je teret, teške su priče. Naša Ajna iz Udruženja "Zaboravljena djeca rata" i naša Midheta iz Udruženja žrtava rata "Foča 92-95" neki dan su vam rekle da niste sami. Dužnost mi je ponoviti isto. Niste sami i pozivam vas da računate na nas, jer ovaj zakon hoće promjeniti neke živote, ovaj zakon će dati vjetar u leđima nama djeci, nama mladim ljudima ove države, ali ovaj zakon neka bude opomena za buduće generacije, da se nikad nikom ne ponovi. Ovo nije samo naš i problem naših majki. Mi smo istina ove države, regije, svijeta. Mi smo istina međunarodne zajednice. Mi smo progovorili. Vrijeme je da institucije i društvo prekinu šutnju o nama poručio je Alen Muhić.
Foto:Arhiv
