Sutrašnjim izricanjem drugostepene presude Međunarodnog rezidualnog Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) vođi srpskih radikala i četničkom vojvodiVojislavu Šešelju, bit će stavljena tačka na jedan od najmučnijih procesa pred međunarodnim sudovima zadnjih decenija.
Presuda će biti izrečena u 14 sati, a nakon dugogodišnjeg ismijavanja međunarodne pravde, koje je šokantno tolerirano, te ka koncu oslobađajuće presude, žrtve "Šešeljeve nevinosti", ipak, očekuju makar trunku pravde.
Šešeljevi četnici
"Ako je on nevin, onda teško da i ima krivih", započinje za Radiosarajevo.ba svoju priču Jusuf Trbić, publicista iz Bijeljine kojeg je iz kuće 1992. godine izveo upravo Šešeljev čovjek, Mirko Blagojević, komandant četnika sjeveroistočne Bosne i šef stranke mentora današnjeg vodstva Srbije na čelu sa Aleksandrom Vučićem.
Blagojević ga je predao Arkanovim dželatima, a samim čudom preživio je premlaćivanje u zgradi tadašnjeg Kriznog štaba, u samom centru grada. O nekažnjenim zločinima u Bijeljini i Janji Trbić je napisao knjigu "Majstori mraka".
Kada Hotić, zamjenica predsjednice "Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa" imala je nedavno verbalni duel sa Šešeljom u Beogradu. Ona kaže da, uprkos svemu, očekuje da šef radikala bude osuđen za zločine, ali ne vjeruje da će ikada više biti u zatvoru.
"Oslobađajuća presuda Šešelju bila je sramna. On i dalje pljuje žrtve, negira genocid, umanjuje broj žrtava. Kaže da lažemo... No, i ako bude osuđen, neće on trpjeti sankcije. Srbija je zagrlila svoje zločince i još prkosi cijelom svijetu", priča ona.
Nadalje, Hotić je u hodniku suda Šešelja pitala zašto ne ide na izricanje presude kada tvrdi da je nevin, te zašto ne ode ponosno po oslobađajuću presudu.
"Kazao mi je da neće ići, da ga ne zanima... Rekla sam mu da može ubljeđivati sve oko sebe u nevinost, te pitala da li može ubijediti sebe, da li sebi može dokazati da nije kriv... Kazao je potom: "Pustite ovu majku, dosta je njoj njezine muke". Dodala sam da ja nemam muku, da ja svakome mog pogledati u oči, ali da on treba promisliti o svojim mukama", istakla je Hotić za Radiosarajevo.ba.
Pretresno vijeće Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), u svojoj presudi izrečenoj 31. marta 2016. godine, oslobodilo je Vojislava Šešelja po svim tačkama optužnice.
Širio ideologiju
Šešelj je bio terećen po tri tačke optužnice za zločine protiv čovječnosti (progon, deportacija i nečovječno postupanje) i po šest tačaka optužnice za kršenja zakona ili običaja ratovanja (ubistvo, mučenje i surovo postupanje, bezobzirno razaranje, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namenjenim religiji ili obrazovanju, pljačkanje javne ili privatne imovine) za koje je navedeno da su počinjeni otprilike od augusta 1991. do septembra 1993. protiv nesrpskog stanovništva Hrvatske, Bosne i Hercegovine (BiH) i pokrajine Vojvodina u Republici Srbiji.
"Žrtve, mi koji su smo sve preživjeli, očekujemo makar malo pravde. Ako bi Šešelju ostala oslobađajuća presuda, ne znam šta bismo mogli dalje očekivati. Čovjek koji je učestvovao u svemu, koji je bio u vrhu zajedno sa Slobodnom Miloševićem, koji je tu ideologiju širio gdje god je mogao...da bude oslobođen nakon svega – to je nevjeroatno. Ljudi pod njegovom komandom su počinili zločine. O tome znaju svi koji su preživjeli užasna stradanja u Brčkom, Zvoniku, Hrvatskoj... To je zaista nevjerovatno", kaže Trbić.
Hakija Smajlović, sekretar Udruženja nestalih i ubijenih i odvedenih općine Zvornik kaže za naš portal da "pravda nikada neće biti zadovoljena" s obzirom na masovne zločine i elemente genocida u tom gradu na Drini.
A Zvornik je jedan od gradova gdje su Šešeljeve horde najprije ostavili svoj krvavi trag.
"Bez obzira kakva presuda Šešelju bila, porodice su ogorčene na dosadašnje presude. Zvornik je, što se tiče ratnih zločina, veoma malo procesiran. Porodice su izgubile svaku nadu. No, dobro bi bilo da barem nekakvu, kakvu-takvu, satisfakciju dobijemo. Generalno, ništa nije rađeno u pogledu odgovornost ljudi iz kriznih štabova i drugih institucija. Nakon završenog procesa 2010. godine u Beogradu, ništa nije rađeno ni na Sudu BiH gdje je trebalo određene ljude procesuirati. Nažalost, to se nije desilo. Veliki su zločini počinjeni, a kazne su minimalne. Ako i bude neke kazne, onda je to da se pokrije period proveden u pritvoru", ogorčen je Smajlović.
Nadalje, Jusuf Trbić ističe da su Šešeljevci iz Bijeljine odlazili u Brčko i da preživjeli iz tog grada dobro znaju šta su oni tamo radili. Napominje da su Šešeljevi četnici bili pod direktnom komandom Generalštaba iz Beograda. Oni su se obučavali i kasarnama JNA, naoružavali, što Šešelj nije ni krio.
"Ovdje su se, recimo, u Bijeljini, odjednom pojavili sa svim mogućim naoružanjem. Pa, nije to palo s neba. Nisu oni to naoružanje koristili za to da čitaju knjige pa da im to bude nekakva pomoć. Pni su odavde išli na sva ratišta, pogotovo u okolne gradove. Nevjerovatno je da Šešelj, koji je otrovnom politikom i ideologijom itekako zaslužan za sve što se dogodilo, bude oslobođen. On je mobilisao narod, vratio četništvo na historijsku pozornicu, vratio ga modelu kojeg su koristili četnici Drsžae Mihailovića u Drugom svjetskom ratu. Oni su četništvo prepisali od slova do sova i primijenili ga ovdje. To je ideološki pokretač svega. Ako to nije krivica, ja ne znam šta je", dodao je Trbić.
Ugledni bh. historičar i profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu prof. dr. Husnija Kamberović kaže da su mnogi 2016. očekivali da će Šešelj biti osuđen, pa su se prevarili.
"Sada mnogi očekuju da će biti ukinuta ta oslobađajuća presuda, ali je vjerovatno da će se opet prevariti. Šešelj je nesporno imao veliku ulogu u ratovima i protiv Bosne i Hercegovine i protiv Hrvatske, ali budući da on formalno nije bio dio sistema vlasti u Srbiji i da zbog toga nije imao zapovjednu ulogu, sudije Haškoga suda nisu utvrdile da je on izravno odgovoran za počinjene zločine, što ne znači da se ti zločini nisu desili. Kod nas se u nekim krugovima krivo interpretira ta oslobađajuća presuda, pokušavajući to predstaviti na način kao da se zločini za koje je Šešelj bio optužen nisu uopće desili: ne, zločini su se desili, samo Tribunal nije našao dovoljno dokaza da je Šešelj za njih izravno odgovoran. Prema ocjeni Suda, odgovorni su drugi, ali je to dio drugih sudskih procesa", smatra Kamberović.
Ideološka pozadina
Prema njegovim riječima, prethodna oslobađajuća presuda Šešelju, a sada vjerovatno i "potvrda te presude", mogući su zbog toga što se pred "Tribunalom nije sudilo za ideologiju, nego se odgovornost za konkretne zločine individualizira".
"To znači da će Šešeljeva oslobađajuća presuda bitno utjecati na rast nacionalizma, posebno u Srbiji, a strah od velikosrpske nacionalističke ideologije, koju Šešelj uopće ne krije, dugo će još lebdjeti nad Balkanom. Nama se te može ne sviđati, ali Sud ima svoje kriterije kojima se rukovodi u sudskim procesima. S druge strane, sve ovo što se dešavalo oko Šešeljava suđenja pokazuje koliko je važno suočiti se ne samo sa pojedinačnim zločinima, za koje su odgovorni pojedinci, nego i sa ideološkim pozadinama tih zločina. U svijetu u kojem nacionalizam sve više dobiva na cijeni teško je očekivati da se to može desiti, iako se ja bojim da to „gledanje kroz prste nacionalizmima“ može imati katastrofalne posljedice po budućnost Evrope. Ostaje nada da će barem historičari u svojim istraživanjima učiniti dodatne napore da se naša društva suoče sa počinjenim zločinima, ali ni tu nisam preveliki optimista", zaključio je Kamberović.
Prema optužnici, Šešelj je bio optužen da je neposredno izvršio, podsticao i pomagao i podržavao izvršenje tih krivičnih dela, uključujući putem učestvovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) čija je svrha bila trajno uklanjanje većine hrvatskog, muslimanskog i drugog nesrpskog stanovništva iz dijelova Hrvatske, BiH i Vojvodine u Srbiji.
Pretresno vijeće MKSJ-a izreklo je Šešelju oslobađajuću presudu po svim tačkama optužnice, odlukom većine sudija po osam tačaka i jednoglasnom odlukom po jednoj tački.
Nakon oslobađajuće presude, Tužilaštvo Mehanizma je 2. maja i 29. augusta 2016. podnijelo svoju najavu žalbe protiv prvostepene presude MKSJ-a pred Mehanizmom, a 29. augusta iste godine je dostavilo javnu redigovanu verziju svog žalbenog podneska. Šešelj se nije žalio na prvostepenu presudu. Žalbeno vijeće Mehanizma 13. decembra 2017. saslušalo je usmene argumente u žalbi koju je uložilo tužilaštvo.
