Nakon prvog saopštenja o tom događaju, poluge kompanije su počeli da provjeravaju i drugi zajmodavci, i u svim slučajevima se ispostavilo da su izrađene od pozlaćenog bakra.
Kineska kompanija je posjedovala ukupno 83 tone "zlata", što čini 4,2 odsto zlatnih rezervi zemlje. Dajući ga u zalog od 2013. godine, kompanija je uspjela da dobije finansiranje u visini od 20 milijardi juana (2,8 milijardi dolara).
Posebnu težinu jednom od najvećih u istoriji skandala s lažnim zlatom dodaje i činjenica da je zaloge osiguravala državna osiguravajuća kompanija "PICC Property and Casualty".
Prevaranti su uhvaćeni zbog neuspješne investicije. "Kingold" je 2018. godine učestvovao u privatizaciji kompanije za proizvodnju automobilskih dijelova "Tri-Ring". Novac za to dobijen je davanjem u zalog poluga vrijednih sedam milijardi juana. Međutim, u "Tri-Ringu" je izbio korupcijski skandal, privatizacija je zamrznuta, a u "Kingoldu" nije pronađen slobodan novac.
Krajem juna, kompanije "Minsheng Trust", "Dongguan Trust" i "Changđ'An Trust" tužile su "Wuhan Kingold Jewelry" i zahtijevale da državna osiguravajuća kompanija pokrije štetu.
Vrijednost zlata u posljednje vrijeme raste usljed neodređenosti u vezi s pandemijom virusa korona. Prema stanju od 3. juna ona je dostigla 1784,25 dolara za uncu. Analitičari "Goldman Sachs" ne isključuju mogućnost da će ove godine vrijednost zlata premašiti dvije hiljade dolara.
