Piše: Faruk Vele
Ovaj put riječ je o poemi "Hatidža Majka Srebreničanka" koju je Muhić napisao prije nekoliko godina, a koja je ovih dana dobila i svoje audio izdanje. Očekuje se i skori izlazak Muhićeve knjige koju nosi upravo poema za koju ga je, inače, inspirirala majka Hatidža Mehmedović.
Muhićev rad je odavno primijećen. Veoma pozitivne komentare izazvao je i njegov tekst "Bujrum papa Franjo" 2015. godine, a nedavno je divne reakcije imala i priča o njegovoj ustrajnoj saradnji i druženju sa pravoslavnim parohom i fratrom, o kojoj smo pisali. Ustao je i u odbranu biskupa Franje Komarice, te snažno digao glas protiv radikalizma i terorizma, poručujući „da je džihad izvesti djecu na pravi put, a ne ratovati u Sirji i Iraku".
Samo takav čovjek može danas sasvim iskreno progovoriti o patnjama žrtava agresije i genocida u BiH.
Promocija CD-a s audio poemom "Hatidža Majka Srebreničanka" bit će održana u petak u Bihaću, i to na ispraćaju učesnika "Marša mira" iz Krajine. Tom prilikom bit će izveden i svojevrsni performans u kojem će Bišćani svojim tijelima ispisati brojku 8372 koja simbolizira broj ubijenih u genocidu u Srebrenici.
Muhić ističe da je na poemi radio dvije godine, uz cjeli tim stručnih ljudi.
"Vjerujem da je ovo kapitalno djelo koje ima svoju umjetničku, odnosno književno-historijsku dimenziju", kaže nam Muhić.
"A ja,
Majka Hatidža Srebreničanka.
Učim i dovim:
Spasi nas od zlotvora, krvnika i potvora.
Spasi nam Bosnu šehidsku rosnu i prkosnu.
Neka moja suza s moga lica bude dova da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica.
Amin! "
Srebrenica je za Muhića mnogo više od mjesta na kojem se dogodio posljednji genocid u Europi i najveći zločin na tlu Starog kontinenta poslije Drugog svjetskog rata.
"Srebrenica je moj kurs, svakodnevna dinamika života, kurs s kojim liježem i ustajem. Jednostavno, Srebrenica je simbol boli, žalosti i tuge, ali ona je ujedno i smjer kako da genocid ne zaboravimo i kroz ovakva djela ga ističemo, i sebi i drugima. Koliko danas imamo Srebrenice u sebi, toliko imamo i vjere i države i nacionalnog ponosa. Bez Srebrenice mi nemamo ni sebe samih", govori Muhić za Radiosarajevo.ba.
Ideja o poemi "Hatidža Majka Srebreničanka" se rodila prije nekoliko godina tokom jedne od posjeta Srebrenici, koja je bila inicirana idejom o romanu koji bi govorio o patnjama Srebreničana.
„Radio sam na materijalu za roman 'Oni svjedoče genocid u Srebrenici' i neposredno bilježio sve te životne priče običnih malih ljudi za koje javnost nikada nije ni čula. Htio sam osjetiti taj život nakon svega što se u Srebrenici dogodilo, nakon genocida. Htio sam gledati Potočare u svako doba dana i noći, te bijele nišane koji svjedoče. Zato sam htio sa živim svjedocima genocida razgovarati i družiti se. Među mojim sagovornicima bila je i majka Hatidža Mehmedović. Svaka njihova riječ urezala mi se u glavu. Nakon povratka iz Srebrenice, pod velikim dojmovima općenito o majkama kroz sve šta su proživjele, napisao sam poemu o majci Srebrenice kroz prizmu majke Hatidže, koja oslikava svaku majku u BiH“, rekao je Muhić.
Cilj mu je bio progovoriti o ovoj temi i potaknuti naše društvo da više pažnje poklanja srebreničkim majkama.
„Rekao bih slobodno da smo u misiji mira i istine s poemom 'Hatidža majka Srebreničanka'. Ona je i naša majka, i njihova. Jednostavno, mi smo danas svi majka kojoj su ubili dijete. Mi nju volimo bez obzira da li se zvala Fatima, Katarina ili Stojanka i s njom suosjećamo. Da, mi smo svi majka Hatidža i to iz Srebrenice, ona dobra majka koja se raduje svakoj pronađenoj grobnici i koja živi u nadi da su pronađene kosti njenog djeteta“, zaključuje Muhić.
Kako je snimana poema
Audio poemu govore Ajla i Admir Muhić, producent je Nejla Muhić, a aranžman je uradio Enes Velić-Kriger.
Recenziju potpisuje prof. dr. Ferid Muhić. Ilustracije i dizajn je uradila Alma Medić.
Audio poema je snimana u muzičkom studiju EV Kriger u Cazinu.
