Aćimović: Zbog nesaradnje između entiteta izgubljene milijarde

„Jedan od osnovnih problema u ekonomiji BiH je blokada zajedničkog tržišta unutar
zemlje.
Oficijelno, zbog političkog interesa, kojim se želi pokazati odvojenost dva entiteta i
mogućnost samostalnog funkcionisanja, po principu, svakog za sebe, a neoficijelno,
zbog jakog pritiska uvoznih lobija koji na toj matrici zarađuju nekoliko stotina miliona
godišnje.
Ako uzmemo u obzir da spoljnotrgovinski deficit ima veliki uticaj na BDP, dolazimo do
toga da nesaradnjom privrednih subjekata između dva entiteta BiH i nepotrebnim
uvozom, direktno gubi na visini BDP, što povlači daljnji niz negativnih efekata.
Cilj za BiH mora biti rast BDP na min 5% ako želimo da privučemo investitore koji bi
onda, sa svojim ulaganjima, automatski uticali na daljnji rast BDP. Bosna i Hercegovina
je država i svi relevantni ekonomski pokazatelji se u svijetu prikazuju na nivou države,
što implicira da sve blokade u razmjeni roba i usluga unutar entiteta direktno utiču na
pad standarda svih građana, bez obzira gdje oni žive i koje su nacionalnosti. Ekonomija
ne smije biti talac političkih igara.
 
Cilj novih vlasti na svim nivoima unutar BiH, poslije izbora, mora biti koordinacija tržista
na teritoriji cijele zemlje. Ne kupujući u Banjaluci nešto što je proizvedeno u Tuzli ili ne
koristeći neku uslugu u Sarajevu zato što je iz Mostara dolazi do direktnog udara na
građane.
Dodatni negativan efekt izaziva i izvoz roba, limitiran sa proizvodnjom u samo jednom
entitetu. Smanjivanjem uvoza, povećavanjem zajedničkog izvoza, intenzivnom
razmjenom roba unutar zemlje, privlačenjem ozbiljnih stranih investitora, Bosna i
Hercegovina može doći za dvije godine do neophodnog rasta BDP od minimalno 5%,
što bi svi građani osjetili na poboljšanju svog standarda“, izjavio je Aćimović.