Za normalan kognitivni, emocionalni i socijalni rast i razvoj djece neophodno je uspostaviti kvalitetan emocionalni odnos i sigurnu privrženost sa primarnim skrbnikom (roditelj/staratelj), a to je moguće jedino u porodičnom okruženju.
Pravo djeteta na život u porodici je jedno od osnovnih prava obuhvaćeno Konvencijom o pravima djeteta čiji je potpisnik i naša zemlja. Porodica je nezamjenjiva čak i kad su odnosi u njoj loši pri čemu je i dalje moćna i utječe na razvoj djeteta.
Porodica u kojoj vladaju topli emocionalni odnosi, klima prihvatanja, podržavanja, ohrabrivanja uz jasno određena pravila predstavlja stabilan i siguran temelj za uspješan cjelokupni razvoj djeteta.
Nažalost, nemaju sva djeca šansu da odrastaju u takvim porodicama. Veliki broj djece raste u disfunkcionalnim porodicama u kojima vlada emocionalna hladnoća, emocionalna odsutnost roditelja, kritizirajući i neprihvatajući stav roditelja u odnosu na djecu.
Jedan dio djece čiji je razvoj ugrožen porodičnim prilikama poput siromaštva, zdravstvenih problema roditelja, nasiljem u porodici, zlostavljanjem i zanemarivanjem zaštitu nalaze u institucionalnom smještaju ili u hraniteljskim porodicama. Zbrinjavanje u hraniteljske porodice se preferira u odnosu na institucionalno zbrinjavanje. Međutim, u praksi je i dalje više djece smješteno u institucije nego u hraniteljske porodice. Zašto je to tako?
Čini se da se o hraniteljstvu jako malo govori, da je nedovoljno zastupljeno u medijima te da građani nemaju dovoljno informacija o hraniteljstvu (npr.da je hraniteljstvo privremena briga o djetetu, da hraniteljstvo ne znači stvaranje srodničkih odnosa između hranitelja i djeteta i sl.). Zakon o hraniteljstvu u FBiH je stupio na snagu u martu 2018.godine i njime su definirani uvjeti koje moraju ispunjavati srodnički i nesrodnički hranitelji koji moraju biti zdravstveno i poslovno sposobne osobe, osobe sa osiguranim redovnim mjesečnim prihodima, koji moraju zadovoljiti određene stambene i materijalne uvjete te posjedovati nužne kompetencije za brigu i odgoj djece. Također, svi hranitelji moraju proći edukaciju nakon koje se i dalje kontinuirano educiraju. Zakonom je regulirana i naknada za hraniteljstvo te su definisana i ostala pitanja vezana za ovu oblast.
Trenutno, na području Grada Cazina u hraniteljske porodice je smješteno petoro djece dok je u ustanove socijalne zaštite smješteno njih 18-oro. Veliki broj djece u ustanovama ostaje do punoljetstva kada prestaje briga države o njima. Bitno je napomenuti i to da uslijed nemogućnosti formiranja emocionalne povezanosti, prolaska kroz negativna iskustva zanemarivanja, zlostavljanja, osjećanja odbačenosti, stigme, loših obrazovnih rezultata, postoji velika vjerovatnoća da osobe koje napuštaju institucionalnu brigu postanu nezaposleni, beskućnici, zloupotrebljavaju sredstva ovisnosti i dođu u sukob sa zakonom. Svijest o štetnim uticajima institucionalnog zbrinjavanja na kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djece, a posebno kod djece mlađe od tri godine gdje je ustanovljen rizik trajnog oštećenja u razvoju, u svijetu je dovela do reforme i prelaska sa institucionalnog na porodično zbrinjavanje. I BiH polako radi na tranziciji sa institucionalnog modela zbrinjavanja na brigu u porodičnom okruženju, ali i dalje je veliki broj djece koja će punoljetstvo dočekati u instituciji.
15.maj se u svijetu obilježava kao Međunarodni dan porodice i baš na taj dan je bitno naglasiti koliko je zdrava porodica važna i koliki je njen značaj i uloga na razvoj djeteta, ali i prisjetiti se da nemaju sva djeca šansu da odrastaju u porodičnom okruženju.
U nastavku pročitajte i pogledajte šta znači porodica za djecu smještenu u ustanovu socijalne zaštite.
