Sa ukupno četiri optužnice za korupciju u 2023. godini protiv 14 osoba i četiri firme, državni tužioci su podigli manje optužnica nego prošle godine kada su optužili 19 osoba u osam optužnica.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ove godine je podiglo jednu optužnicu više za visoku korupciju u odnosu na prošlu godinu, ali je prepolovilo ukupan broj optužnica za korupciju, pokazuju podaci koje je prikupio Detektor.
Državni tužioci ove su godine svoj rezultat procesuiranja najznačajnije korupcije zaustavili na dvije optužnice za visoku korupciju. Njima je obuhvaćeno ukupno 16 osoba i firmi, piše Detektor.
Manje nego prošle godine
Sa ukupno četiri optužnice za korupciju u 2023. godini protiv 14 osoba i četiri firme, državni tužioci su podigli manje optužnica nego prošle godine kada su optužili 19 osoba u osam optužnica.
“Smatramo da su posljednje aktivnosti pokazale da smo opredijeljeni i sposobni da se efikasno borimo protiv korupcije visokog nivoa i tako ćemo nastaviti i dalje”, smatraju u Tužilaštvu BiH.
Oni su za Detektor 27. decembra najavili da do kraja godine očekuju još optužnica za visoku korupciju.
Ove godine Državni sud je najviše kazni za koruptivna djela izrekao nakon što su tužioci postigli sporazum o priznanju krivnje.
Evropska unija već je ranije kritikovala rezultate BiH u suzbijanju korupcije, navodeći da su i dalje zanemarivi zbog neefikasnosti i političkog uplitanja.
Prve krivce Damjan Ožegović, viši istraživač u Transparency Internationalu u BiH, vidi u tužiocima i naglašava da se pred pravosudnim institucijama najčešće procesuiraju osobe koje su izgubile političku moć.
“Postoji strah kod tužilaca, ali i postoje lica koja se smiju i ne smiju procesirati, te politička konotacija kojom se kaže ko se treba procesuirati”, smatra Ožegović.
Najobimniju optužnicu protiv 15 fizičkih i pravnih osoba koje se terete za organizirani kriminal, zloupotrebe položaja ili ovlasti, sklapanje štetnog ugovora i pranje novca, te druga djela koja su počinjena između 2005. i 2016. godine u kompaniji “Bosnalijek”, Tužilaštvo je podiglo u augustu ove godine.
Optužnica protiv Uzunovića
Prema optužnici, Nedim Uzunović kao organizator, sa više drugih osoba – djelujući kao organizirana skupina, zbog ostvarivanja nezakonite imovinske koristi, a suprotno interesima kompanije “Bosnalijek” – vršio je finansijske transakcije putem više offshore kompanija registriranih na Britanskim Djevičanskim Otocima i Sejšelima, u korist računa kompanija u Latviji, Kipru i drugim zemljama, a za navodne marketinške ili konsultantske usluge koje nisu izvršene.
Tužilaštvo navodi da, prema prikupljenim dokazima, nezakonita imovinska korist u ovom predmetu sa koruptivnim krivičnim djelima, kao i pričinjena šteta, iznosi više od 10,8 miliona maraka.
Osim ove, početkom godine je podignuta optužnica protiv Dragana Šojića, nekadašnjeg direktora Službe za zajedničke poslove institucija Bosne i Hercegovine. On je optužen za zloupotrebu položaja ili ovlasti, na način da je u periodu od 2018. do 2022. godine sebi pribavio nezakonitu imovinsku korist, te nanio štetu budžetskim sredstvima i resursima institucije na čijem se čelu nalazio.
Šojić je, prema optužnici, zloupotrebljavao službena vozila kako bi više puta privatno putovao u inostranstvo, bez službenih naloga i potrebne procedure. Ista optužnica navodi da je u putne naloge unosio neistinite podatke o navodnom kretanju vozila unutar BiH, zatim netačne podatke o službenim putovanjima, boravku na poslu i prisutnosti na radnom mjestu kada nije bio tu, a sve kako bi ostvario pravo na platu i naknade iz radnog odnosa.
Hvale se optužnicama
Prema Izvještaju Evropske komisije za BiH za 2023. godinu, ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije, uključujući i koruptivne radnje na visokom nivou, i dalje su minorni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja.
“Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije”, navodi se u Izvještaju.
U istom izvještaju se dodaje da loše funkcioniranje pravosudnog sistema i dalje ugrožava borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, i onemogućava da građani ostvaruju svoja prava.
Iz Državnog tužilaštva hvale se optužnicama protiv funkcionera u državnim agencijama i institucijama i posebno okončanjem predmeta za korupciju pri konkursnoj proceduri u Graničnoj policiji te radom na predmetima sa dokazima iz SKY i Anom aplikacija.
O rezultatima rada za ovu godinu javnost će biti detaljno upoznata nakon sačinjavanja izvještaja i inofrmacije o radu za 2023. godinu.
Ali oni nisu direktno odgovorili na upit o tačnom broju optužnica za korupciju u ovoj godini. Detektor je broj zasnovao na saopštenjima Tužilaštva i broju objavljenih optužnica na njihovoj internet stranici.
Četiri optužnice za godinu
Na nedavnoj konferenciji o integritetu pravosuđa i procesuiranju korupcije u BiH Milanko Kajganić, glavni državni tužilac, kazao je da je institucija koju vodi opredijeljena za rad na predmetima korupcije.
“Nezadovoljni smo kaznenom politikom koja nije adekvatna i nema svrhu generalne prevencije”, kazao je Kajganić i dodao da je institucionalni način rješenja takav da svi moraju biti u lancu borbe protiv korupcije.
Ožegović dijeli ovakvo mišljenje i navodi da su kriva i tužilaštva, ali i sudije za slabo procesuiranje korupcije, oslobađajuće presude ili minimalno izrečene kazne.
“Sudije bi trebalo da pregledaju optužnicu prije nego što je potvrde, a oni to ne rade, ne posvete ni onaj minimum pažnje”, kaže on dok naglašava da nema puno primjera procesuiranja osoba koje i dalje imaju političke pozicije.
Tako su ove godine, osim dvije optužnice za visoku korupciju, podignute još dvije za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, te pronevjeru u službi.
Bahrija Čikarić je optužen za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, odnosno da je od 19. septembra 2018. do 20. maja 2020. godine, na mjestu rukovodećeg državnog službenika Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDEEA), neovlašteno koristio službeno vozilo Agencije u privatne svrhe. Prema optužnici, tako je prešao ukupno 20.440 kilometara.
Dejan Pudar je optužen za pronevjeru u službi, odnosno da je kao osoba ovlaštena za podizanje i rapolaganje novca u Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) tokom 2014. i 2015. godine podigao više od 372.000 maraka, a onda – kako bi sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist – privojio iznos veći od 276.000 maraka.
Presude po sporazumima
Ožegović kaže da je teško računati na pomake u procesuiranju visoke korupcije.
“Činjenica je da se procesuiraju neka nižerangirana lica i u odnosu na njih je riječ o djelima počinjenim prije deset godina”, kaže Ožegović i navodi kao primjer predmet protiv Selme Cikotića.
Početkom decembra Cikotić je prvostepenom presudom osuđen na tri godine zatvora zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja.
Proglašen je krivim da je u vrijeme dok je obavljao dužnost ministra odbrane BiH, prilikom planiranog rješavanja viškova naoružanja, pogodovao firmi “Scout” iz Zagreba na štetu Bosne i Hercegovine.
On je, prema zvaničnoj biografiji, obavljao ovu dužnost od aprila 2007. godine do februara 2012. godine.
Prema presudi Državnog suda, Cikotić je 2009. i 2010. godine potpisivao rješenja i anekse na ugovore, kojima su mijenjane prvobitno ugovorene stavke, a na štetu BiH.
